Analiza promjena Krivičnog zakona BiH koje je donio Christian Schmidt

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je, očekivano, donio odluku da se suspenduju neustavni zakoni doneseni u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), ali je u isto vrijeme i donio promjene Krivičnog zakona BiH. 

Dok je cijeli fokus javnosti u subotu, 1. jula, bio na tome šta će Christian Schmidt uraditi s neustavnim zakonima donesenim u NSRS, ispod radara su prošle njegove najavljene promjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje se također tiču neustavnog djelovanja. Ovim potezom, Schmidt nije donio ništa novo. Zakon po kojem se kažnjavaju svi oni koji prijete ustavnom poretku Bosne i Hercegovine već je postojao, ali je Schmidt uradio jednu ključnu stvar. 

Naime, prije odluka visokog predstavnika, član 156. Krivičnog zakona BiH je glasio: "Ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina." Sada, osim upotrebe fizičke sile ili prijetnje, prema promjenama koje je donio Schmidt, dodaje se i "... ili na neki drugi protivpravan način..." 

Osim ove promjene, Schmidt je dodao dva nova stava. Prvi glasi: "Za krivično djelo iz stava (1) ovog člana izreći će se mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti", dok je drugi: "U skladu s članovima 113. i 114. ovog zakona, osuda za krivična djela iz stava (1) ovog člana ima za pravnu posljedicu osude: a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; b) oduzimanje odlikovanja; c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; d) zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.” 

Šta ovo sve znači? U suštini, prema ovim dopunama zakona, svaka akcija bosanskohercegovačkih političara koja ide protiv Ustava BiH mogla bi značiti uklanjanje s funkcije, zabrana bilo kakve buduće funkcije u bh. politici, te zabrana zaposlenja u javnim institucijama. Drugim riječima, rad protiv Ustava BiH, na bilo koji način, donosi efektivnu zabranu bavljenja politikom. Isto tako, kažnjava se i kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. 

Međutim, postoji više problema s ovim zakonom. Ono što odskače odmah jeste - zašto Schmidt nije jednostavno smijenio one koji Ustav Bosne i Hercegovine degradiraju i otvoreno krše? Ovaj zakon je većinom interpretiran kao 'tjeranje' pravosudnih organa u BiH da rade svoj posao, ali je poprilično jasno svima da postoji samo jedan set političara koji krše Ustav BiH. Čini se kako bi to uštedilo mnogo vremena za građane Bosne i Hercegovine, te ne bi dovelo do sljedećeg problema - izvršenje. 

Šta očekivati od pravosudnih organa BiH?

Ovim promjenama, odgovornost na procesuiranje kršitelja Ustava BiH je na Tužilaštvu i Sudu BiH. Problem s ovim pristupom je poprilično trom i bezvoljan rad u ovim institucijama. Poznato je da je Milorad Dodik, predsjednik RS-a i inicijator mnogih anti-ustavnih radnji u manjem bh. entitetu, više puta otvoreno negirao genocid u Srebrenici, što je kazneno djelo prema promjenama koje je donio prethodni visoki predstavnik, Valentin Inzko. Ipak, do današnjeg dana Dodik, kao ni ostali negatori genocida, nije odgovarao za svoje akcije. 

Ne umanjujući genocid i ove odredbe zakona o negiranju istog, anti-ustavno djelovanje može biti mnogo veći i urgentniji problem za cijelu državu Bosnu i Hercegovinu. Drugim riječima, kako očekivati pravovremenu reakciju pravosudnih organa po pitanju odbrane samih temelja države BiH, ako nisu reagovali na nešto što je, u državnim okvirima, mnogo manji problem. 

Izazov s ovim promjenama mogao bi biti i interpretacija. U zakon je dodano "...ili na neki drugi protivpravan način...", što se može shvatiti na mnogo načina. Dok je prvi, 'stari', dio zakona jasan, jer je poprilično općeprihvaćeno šta znači upotreba sile ili prijetnja, drugi dio je otvoren i može stvoriti cijeli set problema. Da li je inzistiranje na korištenju riječi 'županija' djelovanje vrijedno optužnice po ovim izmjenama i dopunama zakona? Ova riječ, kao zamjena za riječ 'kanton', je zabranjena po odluci Ustavnog suda Federacije BiH još od 1998. godine. 

Naravno, ovo je samo još jedna u nizu odluka Ustavnih sudova u BiH koja nije provedena, mada su neke druge odluke, specifično vezane uz imovinu naše države, mnogo bitnije u kontekstu opstanka BiH. Ipak, ilustrira širi problem ovog zakona, a to je da nije specifičan. Ono što se, potencijalno, može desiti jeste da će političari u BiH masovno koristiti ovaj član kako bi prijavili svoje kolege, s kojima se ne slažu politički, i tako bi spori sistem pravde u našoj zemlji učinili još sporijim. Veliki broj prijava bi vjerovatno dodatno 'utromio' procesuiranje onih koji aktivno rade protiv Ustava BiH. To je uvijek bio, a vjerovatno će i ostati, najveći problem široko formulisanih zakona. 

Rad s pravosudnim organima - pravni imunitet?

Schmidt je napravio još dvije promjene u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine. One se tiču neprovođenja odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH. Obje ove promjene nose istu kaznu kao i prethodna promjena vezana za prijetnju ustavnom poretku naše države, a radi se o kazni od šest mjeseci do pet godina zatvora, te zabranu djelovanja u javnim ustanovama. 

Ono što je drugačije kod ovih promjena je pravna mogućnost da se osoba koja je u prekršaju riješi odgovornosti i kazne. Naime, u članovima 203a i 293., koji se tiču neprovođenja odluka, stav tri jasno kaže: "Osoba iz stava (1) kojoj je direktno ili indirektno naređeno da se ponaša na način predviđen u stavu (1) ovog člana, ali koja je o takvoj situaciji obavijestila nadležnog tužioca, oslobodit će se kazne."

Drugim riječima, rad s Tužilaštvom bi mogao donijeti pravni imunitet u slučaju neprovođenja odluka. Ovo je svakako pokušaj da se podstreknu službenici s nižih nivoa na neposlušnost onima koji im neustavno djelovanje naređuju. Imajući u vidu da su i oni podložni gubitku zaposlenja te zabrani rada u javnim ustanovama, postoji mogućnost da će ovi stavovi imati pozitivan efekat i da ćemo vidjeti mnogo više zaposlenika koji odlučno odbiju djelovati protiv države Bosne i Hercegovine. 

Treba još svakako dodati da stav dva u oba promijenjena zakona predviđa i blažu kaznu za one službenike koji su provodili odluke, a ne to naređivali. Drugim riječima, službenici javnih ustanova u BiH koji ne provode odluke visokog predstavnika ili Ustavnog suda BiH, ali to rade po naređenju, podložni su nedefinisanim blažim kaznama. Schmidt je ovim, pretpostavlja se, ipak nagovijestio da shvata ko je 'kolovođa' procesa te da ima razumijevanja za one koji samo prate naređenja s vrha. 

Na kraju treba reći kako je veliki dio bh. javnosti ostao pomalo i razočaran ovim promjenama, čisto zbog toga što su očekivali odlučniji rad visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Ipak, treba ostaviti vremena i vidjeti da li će biti aktivnog rada na procesuiranju anti-ustavnog djelovanja u Bosni i Hercegovini.