Alarmantna situacija: Nacionalna biblioteka uskoro ostaje bez struje, radnici tri mjeseca bez plata

Država: Njemačka
Grad: Berlin
Datum: 10. maj 1933. godine
Mjesto radnje: trg Bebelplatz
Opis radnje: Kulturocid, podivljala horda opijena nacizmom spalila 25.000 knjiga

Država: Bosna i Hercegovina
Grad: Sarajevo
Datum: 25./ 26. august 1992. godine
Mjesto radnje: Vijećnica
Opis radnje: Kulturocid, srbočetnički agresor granatira Sarajevo s okolnih brda - vatra zauvijek guta dva miliona knjiga, 300 rukopisa i blago neprocjenjive vrijednosti

Divlje, primitivne i zaluđene horde izvršile su holokaust nad knjigama. Izvršen je direktan napad na kulturu i identitet svih onih ljudi koji nisu bili podobni. Varvari su uništavali izvore znanja, informacija i duh nauke. Nacisti i srbočetnički agresori su bjesomučno palili historiju naroda, znanstvena blaga i kulturu pamćenja.

Država: Bosna i Hercegovina
Grad: Sarajevo
Datum: 20. novembar 2024. godine
Mjesto radnje: Kampus UNSA / Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine
Opis radnje: Kulturocid, NUB BiH primoran zatvoriti vrata za javnost zbog pravnih i finansijskih problemima

Sedam "zločestih" bosanskohercegovačkih institucija

Nakon što je u fašističkom stilu zapaljena, Nacionalna i univerzitetska biblioteka ostala je na samo 10 posto svog prijašnjeg fonda, iz Vijećnice se prvo preselila u zgradu BKC-a, a potom u redakciju Odjeka, da bi 1998. godine postala podstanar u Kampus Univerziteta u Sarajevu.

Vijećnica je svečano otvorena 9. maja 2014. godine, na Dan Evrope i i Dan pobjede nad fašizmom, ali u njoj više nije bilo mjesta za Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku. Zašto se u zgradu pseudomaurskog stila nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu nije vratio duh nauke priča je za sebe.

Za našu temu važno je spomenuti i ovaj problem - najznačajnija biblioteka u našoj zemlji spada u grupu sedam institucija od državnog značaja čiji pravni status nije riješen od završetka rata u našoj zemlji (Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteka BiH, Umjetnička galerija BiH, Zemaljski muzej BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH).

Navedenim institucijama rad je otežan upravo zbog pravnog statusa, a od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma nisu izbrisane iz historije isključivo zbog borbenog duha svojih radnika. Finansiraju se od donacija i grantova, a svi dobro znamo da su i grantovi u našoj zemlji - politika.

I tu se postavlja pitanje: Kome treba kulturna baština Bosne i Hercegovine? Da li mi sami sebe sabotiramo? Hoćemo li u miru ostati bez onoga što smo spasili tokom agresije na našu zemlju? Zašto pojedinim državljanima Bosne i Hercegovine smeta ta ista Bosna i Hercegovina?!

Kratki rezime decenija iza nas: Historijski muzej Bosne i Hercegovine zimi nema grijanja, radnici Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine radili su godinu dana bez plate, Zemaljski muzej bio je zatvoren skoro tri godine...

Odnos vlasti prema sedam institucija od državnog značaja možda najbolje ilustruju rezultati Javnog poziva za 2024. godine Federalnog ministarstva kulture i sporta. Mediji nisu mogli ne primijetiti da je ministarstvo na čelu sa Sanjom Vlaisavljević iz Hrvatske demokratske zajednice najmanje novca dalo institucijama bez prefiksa "hrvatsko". Na primjer Kinoteka BiH dobila je mizernih 10.000 KM, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH 18.000 KM, a Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH po 20.000 KM.

Rezultati su objavljeni sredinom augusta, Nacionalna biblioteka gušila se i u finansijski i pravnim problemima da bi na kraju najznačajnija biblioteka u državi zatvorila svoja vrata za javnost u oktobru kada je voda došla do grla.

Hoće li NUB BiH pojesti mrak?

Entuzijasti u Nacionalnoj i unIverzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine rade u potpunoj blokadi, bez direktora, plata, novca, a od ponedjeljka i bez telefona.

Aldin Huskić, uposlenik Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, za portal Radiosarajevo.ba kaže da su posljednju platu primili prije tri mjeseca.

"Mi i dalje dolazimo na posao, ali ne pružamo usluge za korisnike i izdavače (izdavanje knjiga za čitanje, izdavanje CIP-ova, ISBN, ISSN,DOI prefiksa za izdavače…) posljednju platu smo primili za mjesec august, od tada nismo dobili nijednu platu uključujući i naknade za topli obrok i prijevoz", kaže Huskić.

Naš sagovornik ističe da je na godišnjem nivou potrebno oko 1,5 milion KM za normalno funkcioniranje Biblioteke (plate, režijski troškovi, troškovi članarina u agencijama, osiguranje zgrade…).

"Za trenutno stanje je odgovorna država, konkretno Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH koji imaju nadležnost nad državnim institucijama. Do sada smo dobili redovna sredstva od Ministarstva za nauku i visoko obrazovanje Kantona Sarajevo - 220.000KM i ta smo sredstva iskoristili za plate januar, februar. U mjesecu augustu smo dobili hitna interventna sredstva od Vlade KS (Ministarstvo za nauku i visoko obrazovanje i Ministarstva kulture i sporta KS u iznosu od 400.000KM ). Tim sredstvima smo isplatili plate za april, maj, juni i juli, a od vlastitih sredstava smo isplatili platu za august.

To su jedina sredstva koja smo dobili ove godine, bilo je obećanje Vlade FBIH da će financijski pomoći do kraja ove godine i za 2025., ali do danas nismo dobili ni 1 KM. Također Vlada Tuzlanskog kantona je odobrila 100.000KM za NUBBIH, ali ta sredstva još nisu doznačena na naš račun, a i Ugovor se ne može potpisati jer nemamo direktora", naglašava Huskić.

Huskić dodaje da su uposlenici NUB BiH dobili podršku od kolega i kolegica iz biblioteka širom BiH, Univerziteta iz BIH, profesora, kulturnih institucija, instituta, biblioteka iz regiona (Makedonija, Slovenija, Crna Gora), IFLA-e, agencija ISBN, ISSN, pa sve do građana kojima je stalo do očuvanja kulturno historijskog naslijeđa BIH.

Naš sagovornik objašnjava i na koji način građani mogu pomoć najznačajnijoj bibiloteci u BiH, a otkriva i koji su naredni koraci uposlenih.

"Građani mogu pomoći kroz učlanjenje u biblioteku, podršku kroz razgovore i podizanje svijesti o značaju biblioteke, iniciranju na donošenju zakonskih rješenja…

Isključen nam je telefon, uskoro će i struja, domena za internet, obustavit će nam se i zdravstveno osiguranje… Ukoliko se situacija uskoro ne riješi pokušat ćemo opet sa mirnim protestima pred Vijećem ministara i OHR-om", veli Huskić za portal Radiosarajevo.ba.