20.000 američkih vojnika stiže u Europu

Od kraja januara u toku je velika američka vojna vježba, usaglašena s NATO-om - Obrana Europe 20 (Defender Europe 20), prenosi Deutsche Welle.

Naime, desetine hiljada vojnika, tenkova i druge opreme će tokom idućih mjeseci biti transportirani kroz Europu do Poljske i baltičkih država. Tamo će vojnici sudjelovati u brojnim vježbama.

U Francusku, Belgiju, Holandiju i Njemačku će brodovima i avionima stići 20.000 američkih vojnika i 13.000 komada opreme. Odatle će konvoji preko 12 ruta prijeći oko 4.000 kilometara. U vježbi sudjeluje ukupno 37.000 vojnika iz 19 zemalja i oko 20.000 komada opreme. Vježba će trajati pet mjeseci.

Od sredine februara će sve to biti vidljivo i na njemačkim cestama. Bundeswehr i američka vojska jamče da će to u najmanjoj mogućoj mjeri smetati stanovništvu, te da će se najveći dio transporta odvijati noću između 22 i 6 sati.

„Ako sve bude išlo kako treba, to neće biti ni primijećeno“, rekao je general pukovnik Martin Schelleis, inspektor baze Bundeswehra, za novinsku agenciju dpa.

Stranka Ljevica pozvala je na demonstracije protiv tih vojnih vježbi. Ona ih je označila kao provociranje Rusije i kao „neodgovorno zveckanje oružjem“.

Kakvu ulogu ima Rusija?

Baltičke zemlje i Poljska su članice NATO-a. One čine istočno krilo Saveza i direktni su susjedi Rusije. Istovremeno, radi se o još vrlo mladim članicama NATO-a. Poljska je pristupila 1999., baltičke zemlje 2004. Zbog toga one nemaju određene strukture, na primjer, infrastrukturu za transport teškog oruđa ili glavna zapovjedništva NATO-a, rekla je za DW Claudia Major, stručnjakinja za sigurnosnu i obrambenu politiku Zaklade za znanost i politiku (SWP).

Između ostalog, i zbog toga se, kako kaže, vježbe održavaju na istočnom krilu NATO-a.

Još jedan razlog za vojne vježbe je 2014. godina. Tada se sigurnosna situacija za zemlje NATO-a promijenila: izbio je rat u Ukrajini i Krim je anektirala Rusija. Europska komisija je na to priopćila da bi Ukrajina dugoročno trebala postati članica EU-a.

„To je za mnoge Europljane bio alarm. Sigurnosni poredak koji je Europa mislila da ima s Rusijom, više nije funkcionirao. Rusija više nije bila strateški partner. To znači da i Europljani moraju ponovo brinuti o pitanju: kako se mi u Europi zapravo možemo braniti“, kaže Claudia Major.

Poslije toga je u NATO-u počela promjena mišljenja. Ispitano je jesu li pojedine zemlje još uopće u stanju brzo pokrenuti svoje trupe i mogu li mostovi izdržati teška vozila poput tenkova. Ispostavilo se da tu ima deficita. Na primjer, u baltičkim zemljama nije bilo cesta od juga prema sjeveru. S obzirom da su te zemlje pripadale Sovjetskom Savezu, tamo je uspostavljana prije svega povezanost između istoka i zapada.

Podsjetimo, najvažniji partner NATO-a u BiH su Oružane snage Bosne i Hercegovine i Obavještajno sigurnosna agencija BiH.

Nastavak priče pročitajte OVDJE.