Zamjenica gradonačelnika Beča: U čemu je ključ uspjeha jednog grada
Beč je grad u kojem se stvarala i u kojem se stvara historija. Na kraju 19. i početkom 20. stoljeća je bio i bosanskohercegovačka prijestolnica kao uzor kako treba izgledati cijela Austrougarska monarhija.
Razgovarao: Benjamin Redžić
Za Sarajevo i mnoge druge gradove u svijetu je bio i ostao metropola na koju se ugleda. Grad je koji ne strahuje od promjena 21. stoljeća. Austrijska metropola je mjesto gdje nastaju progresivne promjene.
Mnoge od njih su inovativne i jednostavne. Upravo je zbog toga ova prijestolnica u posljednjih nekoliko godina jedna od najboljih za život u poređenju sa drugim glavnim gradovima u svijetu.
Kako je Beč uspio u tome za portal Radiosarajevo.ba je govorila zamjenica gradonačelnika Birgit Hebein koja je na čelu odjela za urbanizam, saobraćaj, zaštitu klime, energetsko planiranje i javno odlučivanje. Objasnila je šta smatra ključnim za uspjeh, kako gradska vlast godinama predvođena socijaldemokratama osmišljava neobične ideje, kako javni prevoz učiniti dobrim i čistim, kako integrisati ljude koji doseljavaju iz različitih dijelova svijeta, koji su najveći izazovi Beča, te kako se gradovi trebaju razvijati u budućnosti.
Radiosarajevo: U posljednjih nekoliko godina je Beč jedan od najboljih gradova za život u svijetu. Šta smatrate ključnim za taj uspjeh?
Visoki kvalitet života se prije svega može pripisati činjenici da su u posljednjih nekoliko godina i decenija donesene mnoge ispravne odluke. Na prelazu vijeka izgrađen je gradski stambeni sistem, koji je jedinstven u svijetu.
Sedamdesetih i osamdesetih godina se ti stanovi nisu prodavali, kao u drugim gradovima, već su sačuvani kao gradska imovina. Uz to ide i odličan sistem zdravstvene zaštite, jedna od najboljih mreža javnog prevoza i u poređenju sa drugim gradovima slične veličine, vrlo dobra sigurnosna situacija.
Radiosarajevo.ba: Ono što izdvaja grad na čijem ste čelu je mnoštvo interesantnih ideja. Neke od posljednjih da ste vještački otok u blizini grada namijenili za stanište ovaca ili da je jedna od deponija postala izletiše. Kako osmišljavate tako neobične ideje?
Ono što mnogi ne znaju: Dunavsko ostrvo je projekt zaštite od poplava. Na početku su bile planirane čak stambene zgrade na ostrvu. Međutim, kada su stanovnici Beča počeli još u toku izgradnje ostrvo koristiti kao izletište, Grad Beč ga je upravo u to i pretvorio - Zeleno ostrvo nasred plavog Dunava. Ideje dolaze s vremenom, a mi koristimo ono što nam je na raspolaganju.
Radiosarajevo.ba: Sarajevo i Beč su dva glavna grada koja imaju mnogo sličnosti i različitosti. Između ostalog, javni gradski prevoz i kvalitet zraka su potpuno različiti. Šta je potrebno učiniti za dobar javni gradski prevoz i čist okoliš u jednom glavnom gradu?
Mislim da ovdje postoje dva nivoa. S jedne strane, mora se osigurati pristupačan javni prevoz. U Beču smo to riješili sa godišnjom kartom od 365 eura (više od 710 maraka).
Nudimo svim korisnicima godišnje karte za kompletan javni prevoz za jedan euro (skoro dvije marke) po danu. S druge strane i sama mreža javnog prevoza mora biti dovoljno izgrađena. Ako imate 20 minuta čekanja javnog prevoza, onda ga ljudi neće koristiti – čak i kada je jeftiniji.
Grad koji stvara budućnost: U Beču se testiraju samovozeći električni autobusi
Što je bolji i jeftiniji javni prevoz to će ga više ljudi koristiti. Posljedica toga je smanjen saobraćaj, a time i smanjenje zagađenja.
Radiosarajevo.ba: Beč je multikulturan grad. U njemu žive ljudi iz različitih dijelova svijeta. Kako ste integrisali te ljude i učinili ih dijelom austrijskog društva?
Beč je oduvijek bio multikulturalni grad, to smo i danas. Ja mislim da je najvažnija odluka bila, što nismo dozvolili da se izgrade četvrti kao Banlieues u Parizu. Naš grad je socijalan i dobro izbalansiran. U njemu žive advokati pored frizera i čistači ulica pored doktora.
Radiosarajevo.ba: Koji su trenutno najveći izazovi grada Beča?
Najveći izazov su klimatske promjene. Trenutno doživljavamo toplotne talase, koji nam donose i do 40 stepeni Celzijusa. To je opterećenje – pogotovo za djecu i starije osobe.
Prirodni klima uređaj: Beč rashlađuje svoje građane biljkama
Sada implementiramo mjere koje hlade grad i koje će i budućim generacijama osigurati dobru klimu. Klimatske promjene iziskuju kratkoročne mjere za rashlađivanje, planove za krizne periode i toplotne talase, a naravno i dugoročno planiranje.
Naš cilj je da do 2050. godine emisije ugljen-dioksida iz saobraćaja spustimo na nulu.
Radiosarajevo.ba: Živimo u 21. vijeku koji donosi mnoštvo izazova. Kako bi se gradovi trebali razvijati u budućnosti?
Do 2050. godine će dvije trećine populacije živjeti u gradovima. To je veliki izazov na koji moramo reagovati inteligentnim planiranjem. Odluke koje donosimo danas, odnose se na generacije stanovnika u idućih stotinu godina.
To znači da sredstva, koje nam nude tehnologije treba upotrijebiti u korist stanovnika. Osim toga, gradovi moraju paziti i na to da stvaraju izbalansirane socijalne podjele.
Ustanak mašina: Čovječanstvo je na raskrsnici, kako ćemo dalje?
Ne trebaju nam dijelovi grada u kojima ljudi samo rade. Potrebne su nam izmiješane četvrti sa stanovanjem, radom i trgovinom. Isto tako gradovi moraju uvesti saobraćajnu tranziciju.
Privatni automobili će u budućnosti biti rijetkost. Sve više ljudi koristi kombinaciju javnog prevoza, bicikla i sisteme car-sharinga.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.