Navršilo se 28 godina od pogibije generala Arifa Pašalića: Bosanski Hercegovac na braniku Mostara
Na današnji dan prije 28 godina, u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Drežnici kod Mostara, poginuo je general Armije RBiH i Vojske Federacije BiH, ratni komandant 4. korpusa Armije RBiH, Arif Pašalić.
Bosanski Hercegovac, kako je sebe volio zvati, rođen je 31. augusta 1943. u mjestu Janjići kod Zenice.
Bio je bivši aktivni oficir Jugoslovenske narodne armije (JNA). Završio je Vojnu podoficirsku školu, a zatim Vojnu akademiju u Zadru. Poslije kratkog službovanja u Zagrebu postavljen je na dužnost komandira u 200. divizionu u Bihaću, gdje je napredovao do čina majora i funkcije operativno-nastavnog oficira 200. zrakoplovne baze u Bihaću.
Četiri decenije nakon katastrofe u Černobilu: Kako izgleda povratak u naglo prekinuto djetinjstvo?
Nakon toga premješten je u garnizon Mostar, 171. zrakoplovnu bazu, gdje je napredovao do čina potpukovnika i funkcije načelnika štaba 171. zrakoplovne baze. Komandno-štabnu akademiju završio je u Beogradu. Arif Pašalić napustio je JNA početkom 1992. u činu potpukovnika, podsjećao je ranije portal Historija.ba.
U aprilu 1992. godine Arif Pašalić se u Mostaru stavlja na raspolaganje lokalnoj Teritorijalnoj odbrani. Odmah se uključuje u borbe protiv agresora i formira Samostalni bataljon odbrane Mostara. Dana 17. novembra 1992. godine formira 4. korpus Armije RBiH i postaje njegov prvi komandant.
Hvala vam za slobodu: Na današnji dan formirana Armija Republike Bosne i Hercegovine
Pokušaj potpune okupacije Mostara i Hercegovine dočekao je u srednjoj Bosni, jer je prije napada na Mostar vrh Hrvatskog vijeća obrane (HVO) iskazivao spremnost za razgovore o navodnoj uspostavi "zajedničke komande" s Armijom RBiH. Bila je to varka.
Pašalić nije pretjerano vjerovao u uspostavu zajedničkih komandi, ali je poštovao odluke vojnog i političkog vrha Republike BiH. Kako bilježi Senad Avdić u "Ljiljanu" juna 1993., nakon prvih kontakata u Hercegovini, novi razgovori su trebali biti vođeni u Vitezu. Međutim, general Milivoj Petković (kasnije haški osuđenik) se "ispričao" zbog odsustva jer, kako je kazao generalu Seferu Haliloviću i predstavnicima UNPROFOR-a, "ima porodičnih problema koje hitno mora riješiti". Bilo je to 7. maja 1993.
Osmog maja, u cik zore, počinje opći napad HVO-a na pripadnike Armije BiH i dijelove grada pod njihovom kontrolom! HVO je postigao cilj — Arif Pašalić, kao ključni čovjek odbrane Mostara, izbačen je iz igre...
"Kada sam 8. maja pokušao ući u Mostar, od strane pripadnika vojne policije HVO-a kazano mi je kako ne mogu ući. Kasnije sam saznao da je stožer HVO-a izdao naredbu kojom se meni zabranjuje da živ ili mrtav uđem u grad. Naredna četiri dana proveo sam u nekoj vrsti izolacije u objektima UNPROFOR-a", govorio je Arif Pašalić Senadu Avdiću, dodajući:
"Ono što treba reći nakon svega ovoga jeste to da je HVO prilikom napada na Mostar ispoljio takav fašistički arsenal zločina da, kao oficir, mogu odgovorno tvrditi kako je u svijetu viđeno malo takvih oblika zločina sakupljenih na jednom malom prostoru kakav je Mostar. Od rušenja, paljenja zgrada, duhovnih institucija, privrede, hapšenja, mučenja, odvođenja civilnog stanovništva, pa do primjera zapovjednika bojne HVO-a Mišića, koji je zarobljene civile, po već viđenom sajgonskom metodu, ubijao pucajući im u potiljak — sve je to ovdje HVO demonstrirao".
Operacija "Tigar – Sloboda 94": Kako je Peti korpus izmislio pobunu i uzeo oružje od Fikreta Abdića
Kako je svjedočio, cvilj ovakvih brutalnih zločina je jasan: prisiliti Bošnjake da pređu na lijevu obalu Neretve, pošto "vrhovništvo HVO-a smatra da polaže nekakvo pravo na kompletne teritorije i prostor na lijevoj obali Neretve".
"Da bi se to moglo provesti, trebalo je najprije razoružati Armiju, a kada to nije išlo, onda je trebalo Armiju protjerati na desnu obalu. To Armija BiH neće dozvoliti, niti imamo pravo ostaviti muslimanski narod Mostara na milost i nemilost onim bojovnicima koji su pokazali da ne prezaju ni od najcrnjih, fašističkih zločina. Mi imamo snage i volje i moramo da ne dozvolimo da se Mostar podijeli", rekao je.
Arif Pašalić na dužnosti komandanta 4. korpusa ostaje sve do novembra 1993. godine. Jedan je od ključnih ljudi odbrane Mostara i dijelova Hercegovine.
Dodijeljen mu je čin generala u Armiji Republike Bosne i Hercegovine.
Kobnog 26. aprila 1998. godine, oko 21 sat, Arif Pašalić poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu M-17 Mostar – Sarajevo.
Trostruki udes desio se kada je general Pašalić iz Mostara putovao prema Sarajevu sa suprugom, koja je preživjela ovu nesreću.
U sudaru su učestvovali Pašalićev džip, putničko vozilo i kamion.
Arif Pašalić ukopan je 30. aprila 1998. na mezarju Šehitluci u Mostaru.
Zato...
Tako je govorio Hujka: "Ovdje neće biti Herceg Bosne, makar se sam borio protiv nje"
Kada u mirus behara, šetate Mostarom, svratite na Šehitluke, u sjeni Vučijakovića džamije, posjetite mezar generala Pašalića i njegovih saboraca. Pročite Fatihu i odajte počast njegovom velikom djelu.
Neka mu je vječni rahmet.
Zdravo ma gdje bili, heroji Mostara...
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.