Tegeltija iskreno o slučajevima Dragičević i Memić, politici i pritiscima...

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) Milan Tegeltija u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba govori o političkim pritiscima, slučajevima Dženana Memića i Davida Dragičevića, optužbama na svoj račun, ali i o problemu rješavanja predmeta ratnih zločina.

Na početku našeg razgovora, zamolili smo Tegeltiju da ocijeni stanje u bh. pravosuđu.

Razgovarao: Erdin Halimić

„Teško je ocjenu stanja u bh. pravosuđu sažeti u nekoliko rečenica. Zato što je ono kompleksno, postoje oblasti u kojima pravosuđe postiže rezultate, ali i oblasti u kojima ne postiže dobre rezultate. Tu prije svega mislim na korupciju.

Ipak, kad bi ocjenjivao kakvo je trenutno stanje u pravosuđu, rekao bih da je ono u jednoj fazi prilagođavanja evropskim standardima. Prema tome mislim da je pravosuđe BiH daleko od toga da se može ocijeniti kao sjajno ili dobro, ali se ne može ocijeniti ni kao katostrofalno“, mišljenja je Tegeltija.

Dodao je da je pravosuđe u BiH refleksija društva u kojem djeluje, te da kao takvo funkcionira u teškoj atmosferi.

„Mnogi politički problemi se pokušavaju prenijeti na teren pravosuđa, što je nedopustivo, ali ja, kao predsjednik VSTV-a, a vjerujem i članovi Vijeća, nećemo dozvoliti da se to desi. Da se politički problemi rješavaju na pravosudnom terenu. Politika se treba rješavati na političkom terenu, a ukoliko neko od političara počini neko krivično djelo, tada ulaze u pravosudni sistem i procesuiraju se kao i svi drugi građani. Ono što je važno jeste da mogu biti različiti prigovori na rad pravosuđa u BiH, ali još uvijek nemamo prigovora da nam je neko osuđen zbog nekih političkih pritisaka ili neslaganja s nekim politikama.

Znači, nemamo političkih progona kroz pravosudni sistem“, naglasio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, postoje prigovori na različite vrste procesa, ali „ja te procese ne mogu da komentarišem“.

„Definitivno da pravosuđe ima veliki problem, a to je problem nedovoljnih i nezadovoljavajućih rezultata rada tužilaštava u oblasti korupcije i organiziranog kriminala. Kao i problem nedovoljnog povjerenja javnosti ne samo u pravosudni sistem, već u institucije uopće."

Na pitanje o najavljenom dolasku nezavisnog eksperta za pravosuđe Evropske komisije (EK) Reinharda Priebea, Tegeltija je odgovorio da najveći broj kritika dolazi upravo s političkih adresa u BiH.

„Važno je da ne postoji političar u BiH koji brani pravosuđe, što samo po sebi dosta toga govori. Znači niko nas ne brani, a ako postoje prigovori od različitih političara i različitih političkih opcija, onda to znači nešto. Ovo je važno da nema političara koji nas brani, jer kad je nešto vaše i nečim upravljate onda imate prirodnu potrebu da to branite“, naglasio je Tegeltija.

Ipak govoreći o dolasku Reinharda Priebea, Tegeltija je istakao da to ne doživljava kao inspekciju.

„Građani trebaju da znaju da Priebe će vršiti procjenu cijelog lanca sistema vladavine prava, to znači ne samo pravosuđa, već i zakonodavne, izvršne vlasti, agencija za sprovođenje zakona, poreskih uprava... Dakle cijeli lanac će biti obuhvaćen analizom. Ovo nije prvi put i nije prvi ekspert EK koji dolazi u BiH i mi smo u protekle tri godine imali veliki broj ozbiljnih eksperata koji su nam davali preporuke koje smo mi realizirali. Gospodine Priebe dolazi da sagleda cijeli sistem vladavine prava i za nas to ništa nije novo, već je nastavak saradnje s Evropskom komisijom“, istakao je Tegeltija.

Na konstataciju da se u javnosti dolazak Priebea povezuje s slučajevima Memić i Dragičević, Tegeltija je istakao da ne želi komentirati „šta će to raditi Priebe“.

„Mislim da se niti jedan ekspert EK neće baviti pojedinačnim predmetima, ali naravno pojedinačni predmeti mogu ukazivati na određene nedostatke sistemskog karaktera i ukoliko to bude opus rada onda je to sasvim uredu. Međutim, sumnjam da će se Priebe primarno fokusirati na pojedinačne predmete. Oni eventualno mogu da iskrsnu kao primjer nečeg, ali će sasvim sigurno opus ekspertize biti dosta širi“, smatra Tegeltija.

Na pitanje o optužbama na njegov račun, a koje se mogu čuti od porodica Dragičević i Memić, Tegeltija ističe da „ne zamjera na bilo kojoj kritici oštećenima gospodinu Memiću i njegovoj porodici, kao i gospodinu Dragičeviću i njegovoj porodici“.

„Ljudi su izgubili djecu i ljudima su svi krivi, ja to mogu kao čovjek da razumijem. Međutim ja u VSTV-u ne postupam kao čovjek, ovdje moram da postupam i radim kao predsjednik Vijeća i kao čovjek čija je primarna dužnost je da štititi ustavnost i zakonitost ove insitucije pa i pravosudnog sistema. Niti jedan sudija i tužilac ne smije da ima predrasude i da unaprijed zna šta je počinjeno, sve se mora provesti u skladu s procedurama i ono za šta se ja zalažem jeste da se svi postupci koji se vode pred sudovima i tužilaštvima se vode prema zakonu. To je jedini okvir koji postoji i koji je legitiman, ne postoje posebna pravila za posebne predmete, ista su pravila za sve. To je slučaj i sa predmetima Dragičević i Memić. Razumijem potpuno nezadovoljstvo oštećenih s izostankom epiloga tih predmeta, ne mogu da prejudiciram, ne znam šta se tu desilo. Što se mene tiče jedina prava istina šta se tu desilo bit će ona istina koju utvrde nadležni organi“, naglasio je Tegeltija.

Govoreći o problemu rješavanja predmeta ratnih zločina, Tegeltija je istakao da su sve relevantne institucije u BiH podržale Revidiranu strategiju za rješavanje predmeta ratnih zločina.

„Strategija je usaglašena i njom su predviđeni mehanizmi koji znače distribuciju predmeta, ubrzavanje rada na tim predmetima koji će omogućiti da se oni završe do 2023. godine. Sad se nalazimo u apsurdnoj situaciji, dok se Strategija ne usvoji na Vijeću ministara BiH ona je neupotrebljiva, a donesena je već prije godinu dana. Samom tom činjenicom prolongirat će se rokovi, a nikad niko VSTV-u nije rekao koji je to razlog zašto se ona ne usvaja. Nikad niko ni neformalno nije dao razlog za odugovlačenje, pa je sad meni potpuno nejasno da se bilo koji političar u ovoj zemlji može zalagati za procesuiranje ratnih zločina i završetak tog procesa i istovremeno ne usvajati strategiju koja to omogućava. To je apsurd i govori o neiskrenosti onih koji javno govore jedno, a rade drugo. Potpuni teret za neusvajanje Strategije je na Savjetu ministara, ne postoji niti jedan razlog da Savjet i u ovom tehničkom mandatu ne usvoji ovu Strategiju“, istakao je Tegeltija.

Dodao je da Strategiju na dnevni red kandidirao ministar pravde BiH Josip Grubeša, ali da „je neki drugi ministar tu tačku skinuo s dnevnog reda“.