Italijan Mario Draghi - ovogodišnji dobitnik Karlove nagrade

Karlovom nagradom se odaje počast onima koji promiču europsko jedinstvo. Ovogodišnji dobitnik je Talijan Mario Draghi, bivši čelnik Europske središnje banke i ključni arhitekt europske stabilnosti tokom ekonomske krize.
 
Stoljećima je maleni Aachen slovio kao simbol ujedinjene Europe.

Upravo je odavde Karlo Veliki (748.-814.) vladao najvećim carstvom u zapadnoj Europi od pada Rima, što ga je kasnije dovelo do toga da bude smatran srednjovjekovnim "ocem Europe".

Danas se nagrada Karlo Veliki dodjeljuje onima koji se zalažu za europsko jedinstvo na moderniji način. 14. maja je dodijeljena Mariu Draghiju.

Ko je Mario Draghi?

Draghija je vjerojatno najviše upamćen kao čelnik Europske središnje banke (ESB) sa sjedištem u Frankfurtu, koji je stabilizirao eurozonu tokom turbulentnih vremena; ali imao je mnogo drugih zaustavljanja u karijeri na tom putu.

Draghi je započeo karijeru kao profesor ekonomije u Italiji. Kasnije je radio u Svjetskoj banci i Goldman Sachsu. Tokom godina bio je član upravnog odbora nekoliko talijanskih banaka i tvrtki.

Od 2006. do 2011. bio je guverner Banke Italije, središnje banke zemlje.

Tokom njegovog boravka tamo, počeli su se pojavljivati ​​problemi na američkom tržištu "subprime" hipoteka. Do 2008. godine situacija se pretvorila u globalnu krizu, nakon sloma investicijske banke Lehman Brothers, i izazvala je haos u ekonomijama širom svijeta. 

Predsjednik Europske centralne banke

Usred svih tih previranja, Draghi je 2011. izabran za čelnika Europske centralne banke.

Do tada se globalna financijska kriza pretvorila u europsku dužničku krizu. To je dovelo do mjera štednje i spašavanja pojedinih zemalja eurozone, ponajviše Grčke.

Draghi je neumorno branio jedinstvenu valutu i postao je poznat po tome što je rekao da će ESB učiniti "što god je potrebno" kako bi bio spriječen propast eura. To se smatralo prekretnicom u krizi eurozone.

Banka je 2015. godine počela kupovati velike količine obveznica, kako bi ubrizgala novac u ekonomiju. Program, nazvan "kvantitativno popuštanje", bio je namijenjen borbi protiv niske inflacije i slabog privrednog rasta.

Kritičari tvrde da su te politike predugo držale kamatne stope preniskima. Program kvantitativnog popuštanja banke proširio je njegov mandat i značio je da su neke vlade imale manje poticaja za rad na strukturnim reformama.

"Iako se, gledajući unatrag, ne može svaka Draghijeva odluka smatrati uspješnom, ukupni bilans je izrazito pozitivan", rekao je Francesco Papadia, viši saradnik u think tanku Bruegel sa sjedištem u Bruxellesu.

Europi je "dobro došlo što ga je imala na čelu ESB-a u vrlo teškim vremenima“, dodao je Papadia, koji je također obnašao visoke dužnosti u Bank of Italy i Europskoj središnjoj banci.

Nakon što je 2019. napustio Europsku centralnu banku, Draghi je pozvan kući u Italiju, koja je prolazila kroz krizu uzrokovanu COVID-om-19 i krizu vlade.

Uskočio je, formirao vladu i bio premijer Italije 20 mjeseci u razdoblju 2021.-2022. prije nego što je izgubio podršku parlamenta, dao ostavku i predao vlast Giorgiji Meloni.

Za mnoge bi to bio vrhunac duge karijere, ali Draghi je nije završio.

Godine 2024. objavio je oštri izvještaj o ekonomiji EU, koji su mnogi nazvali "Draghijevim izvještajem". Dokument je sadržavao 383 preporuke za povećanje produktivnosti i smanjenje jaza i konkurentnosti sa SAD-om i Kinom.

Izvještaj je "s pravom postao nacrt za pomoć EU da prevlada svoja ekonomska ograničenja i postigne novu snagu i vitalnost u trenutnim teškim uvjetima", rekao je Papadia za DW.  

Između ostalog, u izvještaju se poziva na veću prekograničnu suradnju, ulaganja u napredne tehnologije poput umjetne inteligencije i poluvodiča, smanjenje visokih cijena energije, integraciju tržišta kapitala i veće upravljanje na razini EU. Iznad svega, on poziva se na odlučno djelovanje.

Što kaže odbor za dodjelu nagrade?

"Draghi je nagrađen zbog svojih iznimnih postignuća, ključne uloge u stabilizaciji Europske ekonomske i monetarne unije i napora u promicanju europske konkurentnosti“, napisao je odbor odgovoran za dodjelu nagrade u priopćenju za javnost u januaru.

"Dokazao je svoje iznimne liderske sposobnosti spašavanjem eura svojim poznatim obećanjem 'učinićemo što god bude potrebno', stabilizacijom Italije tokom pandemije i sada osmišljavanjem budućeg programa za cijeli kontinent", navodi se dalje.

Odbor smatra "Draghijev izvještaj“ pozivom na djelovanje "kako bi se osiguralo mjesto Europe u svijetu za buduće generacije.“

S obzirom na tekuće ratove u Ukrajini i Iranu, te napete odnose između SAD-a i većeg dijela svijeta, nagrada je pravovremeni podsjetnik da je europsko jedinstvo neophodno.

Šta je Karlova nagrada?

Međunarodna Karlova nagrada iz Aachena dodjeljuje se gotovo svake godine od 1950. Namijenjena je odavanju počasti pojedincu ili instituciji koja je dala izvanredan doprinos europskom jedinstvu. Nakon razaranja Europe u Drugom svjetskom ratu, osnivači nagrade željeli su je iskoristiti za promicanje mira, suradnje i europskih integracija. Među prethodnim dobitnicima su Winston Churchill, Helmut Kohl, Bill Clinton, Angela Merkel, te papa Ivan Pavao II. i papa Franjo.

Godine 2023. Karlova nagrada dodijeljena je ukrajinskom predsjedniku Volodimoru Zelenskom i ukrajinskom narodu.