Karić: Nagrada za najbolju nastavnicu u bivšoj SFRJ najviše koristi donosi učenicima

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini, iako je prošlo brojne reforme, još uvijek nije učenike stavilo u prvi plan, dok su, istovremeno, nastavnici opterećeni birokratijom i nemaju dovoljno vremena za lični i profesionalni razvoj.

Nastavnici danas imaju stalnu prijetnju kaznama, inspekcijama, provjerava li se da li su ocjenu stavili u zagradu, da li su je upisali crvenom ili plavom hemijskom olovkom, broje im se datumi, koliko ocjena su dali za jedan čas, umjesto da prenošenje znanja, interakcija sa učenicima, praktičan rad u i izvan učionice budu u prvom planu.

Tako u razgovoru za Radiosarajevo.ba kaže profesorica u Srednjoj školi poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti iz Sarajeva Suada Karić.

Ona je na nedavno održanoj sjednici Asocijacije najboljih nastavnika bivše Jugoslavije (ANNEXYU) u Budvi proglašena za najbolju nastavnicu u bivšoj Jugoslaviji.

Važno je napomenuti i činjenicu da je Bosna i Hercegovina nedavno prvi put u historiji dobila 24 nutricionista-tehničara koji su se školovali u JU Srednja škola poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti. Upravo je profesorica Suada Karić bila začetnik osnivanja smjera nutricionist-tehničar. Od ukupno 24 učenika, njih 16 su odlični, osam je vrlodobrih.

Nagrada za nastavnike

Govoreći o nagradi, naša sagovornica objasnila je da su ciljevi i zadaci Asocijacije najboljih nastavnika bivše Jugoslavije (ANN EX YU) umrežavanje najboljih nastavnika sa prostora bivše Jugoslavije u svrhu saradnje, razmjene ideja, iskustava, kao i resursa u sferi obrazovanja i vaspitanja.

“Idejni pokretači ove asocijacije su dvije sjajne učiteljice - Željana Radojčić-Lukić iz Srbije i Vesela Bogdanović iz Makedonije. One su svjetski priznate nastavnice i na svjetskoj konferenciji najboljih nastavnika ušle su u najuži izbor. Došle su do ideje da na prostorima bivše Jugoslavije, spoje nastavnike koji imaju istu ili sličnu ideju. Ciljevi ove asocijacije realiziraju se kroz stručne skupove, različite konferencije, tribine, webinare, javno predstavljanje i promoviranje, te okupljanje nastavnika entuzijasta iz bivših republika koji su spremni uložiti zajedničke napore kako bi napravili promjene u obrazovanju”, rekla je Karić.

Pojasnila je da ANNEXYU ima 27 kriterija za izbor najboljeg nastavnika/nastavnicu u bivšoj Jugoslaviji.

“Ispunjavanjem 10 kriterija ulazi se u Asocijaciju, postaje se punopravni član ANN-a, mogu se razmjenjivati ideje, raditi na zajedničkim ciljevima. Kada se ispuni između 15 i 20 tih kriterija dobija se nagrada za najboljeg nastavnika bivše Jugoslavije. Koji su to kriteriji - nastavnik mora biti otvoren, mora izaći van svoje učionice, ocjenjuju se nastavničke prakse, koje su na lokalnom nivou, ali i na nacionalnom i međunarodnom nivou. Za sve to moramo imati naravno relevantne dokaze. Organizovanje seminara, obuke nastavnika isto tako na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Da li ste predavač, također na seminarima i edukacijama za nastavnike, ali i van obrazovanja. Ocjenjuju se vannastavne aktivnosti, kreativnost nastavnik, saradnja, organizovanje međunarodne razmjene učenika, pisanje naučnih radova, objavljivanje knjiga”, objašnjava profesorica Karić.

Dodaje da uz sve to, u obzir dolaze i ranije nagrade, pohvale, priznanja, plakete, koje je prosvjetni radnik dobio u svom radnom vijeku.

Rasterećenje obrazovanja

Na pitanje koliko joj znači nagrada, Karić je kazala da je riječ o satisfakciji i poticaju za lični i profesionalni razvoj, od kojeg će najveću korist imati učenici.

Prema njenim riječima u Kantonu Sarajevo ne postoji pravilnik o nagrađivanju nastavnika, već samo pravilnik o napredovanju.

“Uvažena profesorica u Drugoj gimnaziji Tatjana Žarković Tafro pokrenula je prije nekoliko godina inicijativu preko Skupštine KS da se ozvaniči nagrada za najbolje nastavnike u KS. Do sada od toga nije bilo ništa. Nadam se da će nova kantonalna ministrica obrazovanja doći do te ideje, da tako nešto imamo u Sarajevu. U razgovoru sa kolegama saznala sam da u Crnoj Gori, Srbiji i u Makedoniji postoje nagrade za najbolje nastavnike koje prosto ih motiviraju da stvaraju bolji ambijent za razvoj učenika u svakom smislu”, kazala je Karić.

Napominje da bi bit obrazovanja trebao biti učenik i ono što nastavnik uradi na jednom času da bi učenik bio zadovoljan, a ne da li je ocjena upisana u zagradu ili van nje.

“Nadam se da će nova ministrica uvidjeti da je potrebno rasteretiri obrazovanje od birokrartije i da će naglasak biti na kvalitetnijem obrazovanju u čijem središtu su učenici i njihovo znanje”, zaključila je Karić.