Suada Karić: Građani BiH jedu kvalitetniju hranu od ostatka Europe

Nepravilna i nekvalitetna ishrana slabi naš organizam, slabi imunitet i dovodi do mnogih bolesti. Istovremeno, kvalitetna i ispravna ishrana najbolji je lijek za mnoge bolesti, čak i one najteže.

Nutricionistkinja Suada Karić u razgovoru za Radiosarajevo.ba govori o današnjoj ishrani u BiH, novom Pravilniku koji će biti uveden u osnovne i srednje škole u Kantonu Sarajevo s ciljem pravilnije ishrane naše najmlađe populacije, kao i o smjeru nutricionist-tehničar u Srednjoj školi poljoprivredne prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti u Sarajevu.

Radiosarajevo.ba: Kako se danas hrane građani Bosne i Hercegovine, za razliku od ostatka Europe?

Karić: Za razliku od ostatka Europe možemo reći da se naši građani hrane zdravo, s obzirom da još uvijek imamo malo zdraviju ponudu hrane nego što je to u nekim europskim zemljama. Zahvaljujući našoj donekle razvijenoj poljoprivredi i ponudi domaćih proizvoda, možemo reći da je naša ishrana malo bolja nego što je u ostatku Europe. Kada je u pitanju nutricionizam u BiH, tu se stvara jedan neopravdan otpor. Ljudi kažu: “Šta će nama nutricionisti, mi do sad nismo imali nutricioniste pa smo živjeli zdravo”. Moramo shvatiti da ono što su jeli prije 20, 30 godina, mnogo se razlikuje od ovog što mi jedemo danas. Hrana ima sasvim drugačiji oblik. Njen put od polja do stola mnogo se produžio. Hrana se mnogo procesuira, prerađuje se, dodaju se različiti sastojci, aditivi koji daju određene ukuse na koje se navikavaju građani. Preko tih vještačkih ukusa stvaraju se negativne prehrambene navike. Kada uđemo u tržni centar, moramo biti opismenjeni i edukovani da gledamo šta to kupujemo i šta nam se nudi. Moramo čitati deklaracije na kojima piše sastav životnih namirnica, gdje imamo različite aditive, a ne razumijemo ustvari šta se u njima nalazi. Danas kupujemo okom, privlači nas ambalaža koja ima svoj ekonomski efekat da privuče potrošača. Kada uđete u jedan tržni centar, u prvom planu su vam nezdrave namirnice. To je jednostavno politika prodaje, da su vam na udaru nezdrave namirnice, a zdravije namirnice, koje su možda i jeftinije nisu tako blizu i nadohvat ruke.

Radiosarajevo.ba: Neke studije kažu da otprilike jedna trećina bolesti je uzrokovana nepravilnom ishranom. Da li u isto vrijeme hrana može biti i lijek?

Karić: Naravno. Hipokrit je rekao: “Neka vaša hrana bude vaš lijek, a vaš lijek neka bude vaša hrana”. Moramo biti svjesni da veliki broj bolesti, posebno kardio-vaskularng sistema, povećanje krvnog pritiska, holesterola, srčanog udara, moždanog udara, dijabetisa, su bolesti koje prouzrokuje nepravilna prehrana. Toga moramo biti svjesni. Mi moramo pratiti potrebe našeg organizma i pružiti mu ono što je organizmu potrebno da bi on mogao normalno funkcionirati. Ako u naš organizam ubacujemo ono što njemu nije potrebno, preotperetit ćemo ga naravno, utjecat ćemo na cijeli naš metabolizam. Život i zdravlje počinju od ćelije. Sve što pojedemo, krajnje odredište je ćelija. Ćelije grade tkiva, a tkiva grade organe. Sve ono što pošaljemo našim ćelijama, odrazit će se na zdravlje naših organa i na kraju na zdravlje našeg organizma.

Radiosarajevo.ba: Nedavno ste imali istraživanje o pretilosti djece u srednjim školama u Kantonu Sarajevo. Koliko se među djecom radi na tome da se podigne svijest o zdravoj hrani i zdravim navikama među njima?

Karić: To je veliki društveni problem. Sretna sam što je ministar obrazovanja KS Elvir Kazazović to prepoznao kao problem koji se može sistemski riješiti kroz obrazovanje. Urađena je analiza i na žalost smo vidjeli da je među osnovcima više od 40 posto djece pretilo, dok je među srednjoškolcima, nešto manji broj. Udaljenija im je kuća od škole nego osnovacima, pa se više kreću. To je neki efekat, da je manja pretilost. Ono što je osnovni problem su loše prehrambene navike, koje se na žalost stječu u svojim porodicama. Roditelji su prezaposleni, nemaju kontrolu nad tim šta njihova djeca jedu. Roditeljima je bitno da ostave dvije ili tri KM djeci za doručak. Oni će otići u prvu pekaru, kupit će kroasan ili buhtlu i to neće biti zdrav obrok. Nemaju vremena da kontroliraju djecu šta jedu. Djeca su stvorila negativne prehrambene navike. Kroz škole i kvalitetnu ponudu, kroz edukaciju djece i roditelja, napravit ćemo veliki korak. Ovaj pravilnik veliki je korak za dobro zdravlje naše djece i zdravlje cijele naše zajednice. Sada ulažemo i u budućnost, da stvaramo zdraviju naciju. Krećemo od vrtića, u preko osnovnih i srednjih škola da mijenjamo loše prehrambene navike, nudit ćemo djeci kvalitetniju hranu, a izbacit ćemo ono što djeci ometa njihov razvoj, njihove kognitivne sposobnosti.

Radiosarajevo.ba: Uskoro branite specijalistički rad. Možete li reći o kojoj temi se radi?

Karić: Po zanimanju sam diplomirani inžinjer prehrambene tehnologije. Prehrambena tehnologija je bazna nauka o hrani. Jedan korak dalje je nutricionizam, koji je nauka o ishrani, želeći da naučim o tome kako hrana utječe na naše zdravlje. U BiH nema nikakav studij i onda sam morala da odem van BiH. Otišla sam u Osijek, zadovoljna sam, i tamo sam na specijalističkom studiju za nutricionizam. Tema specijalističkog rada bila je: “Prehrambene navike košarkaša naše mlade reprezentacije U16 i U18. Taj rad bit će prezentiran i na kongresu nutricionista sljedeće godine, tako da na taj način želim promovirati naš sport, pogotovo jednu generaciju koja je obradovala cijelu BiH, donoseći nam medalju europskog prvaka. Mogu se pohvaliti time da sam idejni pokretač smjera nutricionizma uz pomoć direktora Srednje škole poljoprivredne prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti u Sarajevu. To je prvi takav smjer u BiH. Kroz ovaj smjer u prve dvije godine, djeca uče sve o hrani od polja do stola, karakteristikama, hemijskom sastavu, biohemiji hrane animalnog i biljnog porijekla. U trećoj godini sada već prelaze na nutricionistički aspekt hrane, odnosno na ulogu hrane u organizmu.

Radiosarajevo.ba: Da li bi bilo dobro da se na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu uvede odsjek za nutricionizam?

Karić: Naravno,ali to mora imati jednu hijerarhiju u obrazovanju. Zanimanje nutricionist-tehničar ide na osnovni studij, nakon osnovnog studija se veže za drugi ii treći ciklus. Nelogično je da bez osnovnog studija imamo drugi i treći ciklus. Žao mi je što se degradira struka. Znam da je neko ko je završio pravni fakultet upisao drugi ciklus nutricionizma. To je čista degradacija struke. Za mene koja radim u struci, teško mi to pada. Da neko ko nema osnovni studij sutra će biti nutricionista, ne zato što će nekome biti konkurencija, već ne poznaje biohemiju, hemiju hrane. Ta osoba ne može davati kvalitetne savjete i biti toliko stručna da obrazuje ljude o pravilnoj prehrani. To je šteta za naše društvo. Sada imate inženjere građevinstva, koji su završili kurs i predstavljaju se kao nutricionisti. To je strašno za zdravlje naših ljudi.