Aziz Alili: Iako sam otišao iz Sarajeva, ono je zauvijek ostalo u meni

Semra Hodžić
Jedan od najprepoznatljivijih učača ilahija na našim prostorima je sadašnji glavni imam zagrebačke džamije Aziz Alili koji u intervjuu za Radiosarajevo.ba kaže da je Sarajevo uvijek ostalo u njemu iako je otišao iz grada.

Alili se, pored ovih, tokom svog života okitio i s još nekoliko veoma važnih titula - titulom supruga i oca, magistarskom, ali i značajnom titulom kurra hafiza Kur'ana

Razgovarali smo s Alilijem o njegovom životu, o njegovim sjećanjima na ramazane i Bajrame u rodnoj Makedoniji i Sarajevu koje je kao dječak često posjećivao, a u kojem će kasnije i nastaviti svoje srednjoškolsko i visoko obrazovanje.

"Svaki čovjek ima poseban odnos spram svog djetinjstva. Pri pomisli na taj period života obuzima me sjeta i posebno uzbuđenje. Imao sam imao sreću da rastem u jednoj sredini u Makedoniji gdje se davalo važnosti učenju Kur'ana. Blizu moje rodne kuće je živio hafiz Refik Ajeti koji je već bio poznat u Sarajevu kroz učenje Kur'ana '60-ih-i '70-ih godina. Nakon što sam uz njega završio hifz u desetoj godini, s njim sam davne 1978. godine dolazio u Sarajevo, tako da sam od djetinjstva već vezan za taj grad", kazao je Alili na početku razgovora za naš portal te dodao da je uoči ramazana dolazio u Sarajevo te se u glavni grad BiH vraćao nakon ramazana.

"Ti ramazani su ostavili na mene veoma veliki utisak. Kasnije sam upisao i Gazi Husrev-begovu medresu tako da u Sarajevu nisam boravio samo za vrijeme ramazana i tada nisam mogao vjerovati je li to isti grad zbog te velike promjene koja se osjeti za vrijeme ramazana i mimo njega. No nakon nekoliko dana i nekoliko mjeseci navikao sam živjeti sa svojim prijateljima u njemu", dodao je.

Svršenik je Gazijine medrese, i to dio njene najbrojnije generacije 1983. godine kada se odvijao i “sarajevski proces”.

"Bilo nas je oko 120, a od toga nas je završilo oko 80. Gotovo jedna trećina je otpala i to govori koliko je bila teška Gazijina medresa, pogotovo ako imam na umu da nisam ni znao jezik, već da sam govorio makedonski. Osnovnu školu sam završio na albanskom. Bilo je tu problema, ali kako sam već bio upoznat sa Sarajevom, s džematlijama, sa sarajevskom čaršijom, Begovom i drugim mahalskim džamijama, nije mi bilo ipak teško se uklopiti", prisjetio se Alili dana kada je u glavnom gradu BiH boravio kao softa.

Sarajevo je napustio u vihoru rata, u novembru 1993. godine, no kaže da iako je otišao iz grada, Sarajevo je uvijek ostalo u njemu.

Krajem rata, odnosno 1995. godine, oženio se suprugom Lamijom koja ga je za Sarajevo također trajno vezala, te dolaze jednom ili dva puta mjesečno u posjetu rodbini i prijateljima. A i Islamska zajednica u Zagrebu je sastavni dio Islamske zajednice u BiH, tako da se osjeća kao da je u glavnom bh. gradu, kaže Alili.

Svoje prve muzičke korake napravio je kao član hora Gazi Husrev-begove medrese.

"Nismo ostavili nijedan grad ili nijedno veće selo u Bosni i Hercegovini a da u njemu nismo nastupili. Imali smo sigurno oko 500 do 600 programa, mevluda, i tek '87. godine kao maturanti izašli smo iz BiH kao gosti na otvorenju zagrebačke džamije s medresanskim horovima iz Prištine i Skoplja za šta smo se pripremali tokom ljeta", prisjetio se Alili kako je otvorenje zagrebačke džamije na kojem se moglo vidjeti više od 100.000 muslimana iz cijele bivše Jugoslavije za njih bilo tako posebno.

"Tada ću proučiti prvi ezan u toj džamiji, a nisam ni slutio da ću kasnije biti njezin imam, pa i glavni imam", rekao je Alili.

Po učenju ilahija postali su prepoznatljivi, tako da se interes za njihovim nastupima nastavio i nakon završetka medrese. Prvi veliki nastup imali su u Zetri 1990. godine kada ih je u dvije noći zaredom slušalo po 17.000 ljudi.

Alili se prisjetio kako su videokasete na kojima je bio zabilježen snimak nastupa prodale u 200 do 300 hiljada primjeraka, te kako se nisu stigle ni pakirati kolika je bila zainteresiranost za njih od Zagreba do Makedonije. 

“Nakon izlaska iz Sarajeva u novembru 1993. godine snimio sam album Gdje su Mekka i Medina. To je bio poseban period, težak period za cijelu Bosnu i Hercegovinu, pa su i te ilahije bile dosta emotivne. Često u susretu s našim ljudima znaju reći da su te i najbolje. No svaki album ima nekoliko hitova”, rekao nam je Alili koji je do sada snimio četiri albuma za koje mu je tekstove pisao Džemaludin Latić, te kur'anski audiozapis i nekoliko albuma sa surama.

"Sada ćemo snimiti mevlud koji je napisao Džemaludin Latić. To je jedan veliki projekt, oko 250 stranica mevluda sa svim fusnotama. To bi sada trebalo biti kompletirano, da ima i glavu i rep, i da kroz tu muzičku produkciju sve bude kako treba, te da se izda i knjiga uz CD", ispričao nam je Alili o projektima na kojima trenutno radi.

Koliko mu obaveze budu dozvoljavale, kaže, i dalje će nastaviti snimanje CD-a s duhovnom muzikom, a novi album može se očekivati već do sljedećeg ramazana.

Ilahija je za Alilija bila mnogo više od nastupa. Muzikom u islamu, kur'anskom melodioznosti se bavio i kroz magistarski rad, te pripremanje doktorske disertacije gdje je, kako nam je ispričao, pokušao studioznom obradom i naučnim pristupom dokazati utjecaj melodioznosti Kur'ana i njegovu refleksiju na kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, što se može prenijeti i na druge balkanske, pa i muslimanske narode. 

O tome se u islamskoj struci malo pisalo, a često su se muzika i melodija nalazile na udaru kritika islamskih učenjaka jer su se smatrale haramom.

"Kroz svjetska takmičenja nikada mi nije bilo jasno to o čemu se ovdje govorilo, jer tamo se traži da se koriste pravila koja se inače koriste kroz pjevanje i u Muzičkoj akademiji. I kroz učenje Kur'ana, ako ne primjenjujemo pravila koja se primjenjuju u muzici, onda dolazi do onoga što mi zovemo falš. Te različite mekame, da kažem i note, su većinom otkrili muslimani", objasnio je Alili.

"Nećemo se uvijek svi složiti u vezi s tim je li muzika haram, kao ni oko toga da li je filozofija haram. Meni je žao što neki koji zaista nemaju muzičkog sluha govore nešto protiv. Muzika je uredu ako ona pobuđuje ono što je pozitivno u nama. Sve se može zloupotrijebiti, kao i televizija... Ako će nas ona navesti u alkohol i šund, naravno da je ona haram, ali ono što pobuđuje ono što je lijepo u nama mislim da nema govora o tome da je riječ o haramu", dodao je.


Još kao desetogodišnjak naučio je napamet cijeli Kur'an i stekao zvanje hafiza, a kasnije već kao oženjen čovjek stekao je i džazetnamu, odnosno titulu poznavaoca svih deset kiraeta, vjerodostojnih verzija učenja Kur'ana, i to na mekkanskom Institutu Erkam bin Erkam u Haremi-Šerifu.

"Imao sam sreću da pored obrazovanja na Fakultetu islamskih nauka studiram i na Institutu za kiraete u Haremi-šerifu kod šejha koji je bio porijeklom Marokanac, pa u Džedi. Tri dana sam imao predavanja u Džedi. Šejh kod kojeg sam učio bio je porijeklom iz Damaska i bio je predsjednik Upravnog odbora svjetske organizacija za hifz. Kod nas se održavalo to takmičenje i s njima smo imali kontakte te je on zasigurno jedan od najboljih, ako ne najboljih stručnjaka za Kur'an. Od deset vjerodostojnih verzija učenja Kur'ana u svijetu se praktično primjenjuju četiri verzije, a kod nas se uči prema verziji imama Asima. Teško je objasniti da je to objavljeno u sedam različitih narječja, što je najprihvatljivije mišljenje. Kombinacija tih rješenja može se primjenjivati samo u arapskom jeziku, na jeziku Kur'ana i jeziku vjere", objasnio je Alili, prisjećajući se i kako su njegova djeca bila mala tokom studija u Saudijskoj Arabiji.

"Supruga je radila ovdje u Zagrebu, a ja sam morao učiti napamet oko 1.270 stihova za godinu dana. Mogu slobodno reći da je to kao naučiti dva ili tri puta Kur'an napamet, jer to su stihovi koji se završavaju skoro isto, koji su kodirani još u 3. stoljeću u Andaluziji kako bi olakšavalo budućim hafizima učenje svih tih deset kiraeta. Kako imamo još po dvojicu prenositelja tih kiraeta, onda to znači kao da imamo dvadeset kiraeta", rekao je Alili.

Ispratio je još jedan ramazan kao glavni imam džamije u Zagrebu i kaže kako je ramazan ostavio najdragocjenije darove i berićete. 

"Vi koji ste žrtvovali svoje želje i prohtjeve, koji ste svjesno svladavali potrebe svoga tijela, evo dođe i Bajram. Svima koji su postili i svim muslimanima želim čestitati - Bajram šerif mubarek olsun”, bajramska je poruka kurra hafiza Aziza Alilija za čitatelje portala Radiosarajevo.ba.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak