Ferid efendija Dautović: Bajram je uvijek bio poseban u porodičnoj atmosferi

„Na te načine pokušali smo da svijest o Bogu bude tako snažna i jaka, da sve ono što radimo dobra nastavimo raditi i da pokušavamo možda i više od onoga što smo radili, te da smo razumjeli da nešto što radimo nije dobro i da je grijeh, stoga treba da se popravimo. Nadamo se da nam je post i Kur'an dao snage za to“, rekao je na početku razgovora za Radiosarajevo.ba glavni imam Islamske zajednice BiH Ferid efendija Dautović.

„Ono što je posebno važno bilo u ramazanu i nadamo se da smo tu poruku valjano razumjeli jeste pomaganje slabijim i nemoćnim koji su uvijek kroz ramazan osjećali tu Božiju blagodat i rahmet koju im Bog spušta“, rekao je Dautović, te je ukazao da milost koju Bog spušta na vjernike treba da osjete i drugi ljudi oko njega.

„Iz vjerničkih nasmijanih lica treba da isijava ta milost kakvo lice islama i jeste. Kao vjernici to lice treba i da pružamo“, objasnio je Dautović, te opisao kako se to naročito očitava u skrušenosti nana i deda koji s radošću dočekuju iftar, raduju se svojoj djeci i unučadima, pojasnivši da je ramazan kao druga dimenzija ljudi.

„Da bi se postigla vjernička čistoća potreban je post koji nas čisti“, pojašnjava efendija Dautović i dodaje kako Bog vjernike voli sa svim njihovim manama.

Dautović je također istaknuo važnost otvaranja roditeljskih vrata, odnosno prema islamu džennetskih vrata, navodeći kako Bog kroz Kur'an naglašava da treba biti zahvalan Bogu i roditeljima svojim, te kako im vjernik treba biti poslušan, provoditi vrijeme s njima...

„Nažalost, sve se je svelo na razgovore na mobitel, a često nemamo ni toliko vremena. Mislim da trebamo o tome više govoriti i vraćati zavidnu porodičnu patrijarhalnu dimenziju koju smo na izvjestan način izgubili. U našim kućama se znalo kako se roditelj dočekivao, poštovao, o tome treba govoriti i tako odgajati mlade generacije“, rekao je Dautović.

Poslanik Muhammed, a. s. govorio je, priča Dautović, kako postač ima dvije radosti – radost koju osjeća kada isposti ramazan, jer se čovjek uvijek raduje kada ispuni neki važan zadatak, naročito prema Bogu koji ih je stvorio, te radost susreta s dragim Bogom koji će vjernika nagraditi za odricanje u ramazanu. Naime, navodi se da za postače postoje posebna džennetska vrata Rejjan.

„Ta radost možda nekim ljudima sa strane i ne izgleda važna, jer je ne razumije, ali vjernik je osjeća. Ljudi gube smisao za život i ne znaju se radovati, a vjerniku je Bog podario trenutke radosti koje su nezamjenjive bilo kojim materijalnim ugodnostima“, rekao je Dautović, osvrnuvši se na žal vjernika za ramazanom uvijek kada prođe ovaj mubarek mjesec.

„Ona se vidi i tokom iftara kada su svi uključeni u tu radosnu atmosferu“, opisuje Dautović iftare u svojoj porodici, navodeći kako su se njegova četvorica sinova rado uključivala u pripremanje sofre za iftar, dodajući kako ta radost ostavlja duboke tragove u čovjekovoj svijesti.

Kad prođe ramazan moj Ahmed kaže kako jedva čeka da dođe sljedeći ramazan jer mu ta atmosfera odgovara, ispričao je Dautović o posebnosti porodične atmosfere u ramazanu.

Iako se vremena mijenjaju, u porodici efendije Dautovića sve je oduvijek bilo podređeno vjerničkom načinu života. Dugogodišnji glavni imam Islamske zajednice i sam je dijete imama, stoga je Bajram oduvijek osjećao Bajramom u posebnoj porodičnoj atmosferi.

„Svi smo živjeli te bajramske trenutke radosti i susretanja“, pojašnjava nam Dautović.

„Ono što je to vrijeme nosilo bila je neka vrsta neslobode koju smo mi ipak živjeli. Više smo se tada čuvali i hrabrili jedni druge da trebamo ustrajati u čuvanju vjere bez obzira na poteškoće s kojima smo se susretali. Ljudi su željeli da ljubomorno čuvaju vjeru upravo kroz Bajrame koji su bili ne samo vjerski, već i kulturni događaji naših života. U tom ambijentu svi su osjećali da mogu dati oduška sebi i prepustiti se porodičnim obavezama koje imaju“, rekao je Dautović.

Nekada su životni standardi, mišljenja je Dautović, omogućavali takve forme obilježavanja Bajrama i porodičnih druženja.

„Sve je manje vremena i bereketa u vremenu. Stalno negdje trčimo da postignemo neke životne standarde koje zadamo sebi ili nam drugi zadaju, veći komoditet koji svi hoćemo da imamo, te u tome postajemo nezadovoljni, nestrpljivi, nekad ljuti i nemogući prema djeci i ženi svojoj. Sve to utječe na život koji živimo“, objasnio je Dautović.

Dvadesetprvo stoljeće smatra stoljećem vjere, jer je mišljenja da ništa tako dobro ne pomaže čovjeku da bude društven kao što mu pomaže vjera, te je dodao kako u BiH još uvijek možemo vratiti nekadašnje doba.

Da će 21. stoljeće zaista biti stoljeće vjere, Dautović smatra i zbog toga što se sve veći broj mladih ljudi okreće vjeri. Iako smo prethodnih godina bili glasni u kritiziranju omladine zbog načina njihovog „bajramovanja“ u kafanama i uz alkohol, čini se da je broj mladih na iftarima, teravijama, mukabelama i omladinskim druženjima porastao.

„Obilaskom naših džamija i petkom na džuma-namazu primijetio sam veliki broj mladih ljudi. Trebamo biti svjesni i zadovoljni što omladina razumije potrebu vjere. Vjera sigurno tim mladim ljudima pomaže da budu uspješniji u svojim poslovima“, prokomentirao je Dautović.

Mladi su okarakterizirani kao slabiji, pa samim tim i skloniji grijehu, a i sve što je čovjek slobodniji i što mu je veći komoditet, čovjek je nezadovoljniji. Efendija Dautović smatra da im je potrebno nešto što će im ispuniti prazninu u životu.

„Bar jedan dio mlade populacije je to razumio“, te je podsjetio na kritike Islamske zajednice prethodnih godina upućene na razne proslave Bajrama u BiH na koja se pozivalo već s plakatima.

„Na njima su bili ljudi koji ni po čemu ne mogu biti uzori mladima u životu, a kamoli da se s njima provodi Bajram. Mi smo ukazivali na to da je to nespojivo s postom koji smo postili, s Kur'anom s kojim smo se družili, s noćnim namazom koji smo obavljali, da odmah sutradan odemo u restorane ili neka mjesta gdje su program i sadržaj u suprotnosti s onim što smo radili. To poništava sve što smo radili“, pojasnio je Dautović, te se osvrnuo na ljudsku slabost. „Ne treba odmah da je iskažemo. Ako to radimo tako znači da nismo razumjeli ramazan i post, te da smo postili samo tijelom, a ne i dušom, kao i da ramazan i post nisu utjecali na nas da budemo bolji prema svakom, da neke grijehe bar odgodimo za neke vrijeme“, dodao je.

Dautović je istaknuo da su kroz ramazanska druženja i programe iz Islamske zajednice pokušali da se približe mladima, a ove godine za Bajram će biti upriličen i bajramski koncert u sarajevskom Domu mladih.

„Preporučujemo da Bajram bajramuju i da se čuvaju grijeha uopće. Tako će imati Božiju zaštitu i podršku“, istaknuo je Dautović, naglasivši hadise u kojem se navodi kako se Bog ponosi mladima.

S efendijom Dautovićem razgovarali smo i o rastućoj islamofobiji i brojnim terorističkim napadima koji se u svijetu sve češće dešavaju u ime islama.

„Islam sam po sebi znači mir. Poslanik je govorio o potrebi širenja mira. Ljudi znaju da je islam vjera mira koja poziva na lijep odnos prema prijatelju, komšiji bilo koje vjere da je. Bog da je htio mi bismo svi bili iste vjere, ali je ostavio svijet tako različit i u toj različitosti je također ljepota života. Mi smo u ramazanu, a i mimo njega, upozoravali na važnost miroljubivog i veselog lica islama i mislim da na neki način uspijevamo“, istaknuo je Dautović jasan stav Islamske zajednice.

Kad ubiješ jednog nevinog čovjeka, kao da si ubio cijeli svijet, a kad spasiš jednog čovjeka, kao da si spasio cijeli svijet, dodao je, te se osvrnuo na to kako pojedinci ili grupe neke stvari čine u ime vjere.

„Naravno, nas muslimane često iritira što se to naziva islamski terorizam. Terorizam je uvijek terorizam. Iritira nas i to što se terorističkim napadom uvijek proglasi ako napadač ima muslimansko ime, ali ne i kršćansko, niti to što se to drugo ne imenuje kršćanskim terorizmom. Time postoji i problem širenja islamofobije. Mi taj problem vidimo, čak se i ovdje vjeruje da su muslimani ti koji kuju zavjere. Ma kako drugi o tome govorili, naša obaveza je da stalno naglašavamo kako je islam vjera mira i kako svi treba da govorimo još više kako treba živjeti u miru“, prokomentirao je Dautović te se osvrnuo da se često ne sluša glas Islamske zajednice koja o tome govori i koja poziva da se ostaje u Bosni, jer nas Bosna treba.

„Treba da čuvamo svoju domovinu, da damo pomoć povratnicima koju nažalost nemaju u mjeri koju mislim da treba da imaju“, rekao je.

„Kada se napravi globalna slika svijeta u kojem su muslimani stigmatizirani, teško je onda da prava vijest stigne do javnosti“, osvrnuo se Dautović i na moć medija za koje smatra da nerijetko učestvuju u toj stigmatizaciji vjernika.

"Bez obzira na slab naš glas, mi treba i dalje da govorimo glasom ljubavi i mira. Osuđivati ono što nije dobro i raditi dobro, a neko će prepoznati to dobro", bajramska je poruka glavnog imama Islamske zajednice Ferida Dautovića.