Zašto treba zgradu Historijskog muzeja prekriti vinilnom ceradom?

Rjješenje podrazumijeva pokrivanje dijela zgrade vinilnom ceradom, kao i postavljanje mreže skela koje bi otvorile mogućnost nove funkcionalnosti muzeja. 

 "Historijski muzej već dugi niz godina pokušava u priču o muzeju uvući domaću i međunarodnu javnost, da skrenemo pažnju na važnost Muzeja, kako smo uspjeli oživjeti instituciju bez podrške vlasti, ali i na važnost zgrade kao arhitektonskog djela. Čini mi se da prikupljamo rezultate tih aktivnosti. Uspjeli smo ostvariti partnerstvo sa ETH Univerzitetom i Urban Think-Tankom iz Ciriha. Uz pomoć Matice BiH u Švicarskoj, koja je bila promotor događaja, Historijski muzej BiH bio je predstavljen na Bijenalu arhitekture u Veneciji, na izložbi pod nazivom 'Sarajevo now: People's Museum'  ", rekla je u ranijem intervjuu za Radiosarajevo.ba  Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja,

I nakon 26. maja, kada je projekat 'Sarajevo now: People's Museum'  bio predstravljen u Veneciji, sada ga imamo priliku vidjeti i u matičnoj kući, u Historijskom muzeju. Pažnja javnosti , ovim projektom, usmjerava se na arhitektonski značaj zgrade koja je otvorena 1963. godine.  

Konkurs za njenu izgradnju raspisan je 1959. a posao dobijaju tada mladi arhitekti iz Zagreba Magaš, Šmidhen i Horvat. Zgrada je predata javnosti 1963, a 1966 prvi put useljena.

"Ta zgrada i dan-danas predstavlja divan primjer moderne arhitekture u Sarajevu i šire. To je vrijeme kada ovakva vrsta arhitektonskih djela nije postojala u Sarajevu i ona je bila jedno malo čudo arhitekture koje nije izgubilo na atraktivnosti ni toliko godina nakon otvaranja. Nama je drago da ova zgrada u ovakvom stanju u kakvom je sada - ruinirana, trošna i opasna za prolaznike, posjetioce i ekponate - nije izgubila na svojoj ljepoti i značaju. Ono što mi, kao uposlenici, u ovom trenutku radimo je da pokušavamo zgradu, uprkos poteškoćama, oživjeti iznutra. U tom smislu možemo naglasiti Međunarodni dan muzeja kada smo imali hiljade posjetilaca svih generacija - to je ono što je naša misija", istakla je Elma Hašimbegović.

Konzervacija zgrade spriječila bi njeno dalje propadanje, koje je, u protivnomn neminovno usljed tratnih oštećenja.

Prijedlog konzervacije zgrade koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine su razvili Urban-Think Tank i  Baier Bischofberger Arhitekti, a njegova realizacija podrazumijeva niz privremenih intervencija koji trebaju revitalizirati postojeću fizičku strukturu i osnažiti društvene procese koji su već u toku. Autori projekta smatraju da je do pojave konačnog rješenja obnove muzejske zgrade potrebno zaštiti postojeću strukturu vinilskom, providnom ovojnicom, pri čemu se upotrebom funkcionalnih skela otvaraju mogućnosti novih prostora, tipičnih za sve suvremene muzeje. Autori projekta kažu:

„Oblaganje postojećeg Muzeja je moćan čin, prožet kako simbolizmom tako i funkcijom. Naslonjena na strukturu od skela, vinilna koža predstavlja prvi korak ka stabilizaciji degradirajuće strukture i niskobudžetnu bazu za buduće popravke. Zaklanja prostor od vremenskih nepogoda i dopušta jednostavno grijanje. Pored toga, intervencija teži i nečemu mnogo dubljem. Muzej je u procesu otvaranja prema gradu. Operira nesmetano uprkos stanju zamrznute politike. On je razigran iako nosi breme bolne prošlosti. Prekrivanje trenutne strukture će kreirati nove prostore za angažman i interakciju, privlačeći Sarajlije kao žarište različitih mogućnosti.“

Kako izgleda plan konzervacije, pogledajte na izložbi koja je sinoć otvorena u Historijskom muzeju.