Uspavana ljepotica se vratila: Tamara Ljubičić oživjela princezu Auroru

Vesna Andree Zaimović

Povratak čuvenog baleta Uspavana ljepotica na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo, nakon više od pola stoljeća, značajan je događaj za kulturu Bosne i Hercegovine. 

Petar Iljič Čajkovski ostao je zabilježen u historiji muzike, između ostalog, i po svoja tri baleta koja su i danas u samom vrhu popularnosti - Labuđe jezero (1875), Krcko Orašar (1892) i Uspavana ljepotica (1890). Jednako zaslužan za  uspjeh Orašara i Uspavane ljepotice bio je Marius Petipa, slavni koreograf po čijim se pokretima i formacijama baziraju i današnje koreografije. Neponovljive melodije, bogata orkestracija i šuštava romantika bijelog baleta, čine ove naslove gotovo pa obaveznim na repertoarima svih velikih baletnih kuća. 

Produkcija Uspavane ljepotice u sarajevskom Baletu, uslijedila je nakon uspješne postavke Krcka Oraščića iz decembra 2017,  i pokazala se kao dobra programska odluka rukovodstva. Recentna iskustva pokazuju da Sarajevo ima rastuću baletnu publiku koja zna cijeniti i vrednovati umjetnost pokreta, no nešto je naklonjenija klasičnom baletu. Stoga je upućen poziv Dinku Bogdaniću, jednom od najcjenjenijih koreografa s naših prostora, kako bi se Trnoružica ponovo mogla probuditi u Bosni i Hercegovini. 
 
Postavljajući balet na scenu, Bogdanić je u obzir morao uzeti realna ograničenja sarajevskog Baleta - od brojčano malog ansambla u kojem nema dovoljno muških plesača, pa do scene koja, iako lijepa, kvadraturom svrstava Narodno pozorište Sarajevo u red "manjih" pozorišta.  Govoreći o limitiranosti, svakako treba spomenuti i činjenicu da Sarajevo i dalje nema svoj operni i baletni orkestar, već je ta uloga tradicionalno povjerena Sarajevskoj filharmoniji. Tako ovaj orkestar predstave realizira uz svoj standardni repertoar, te je prisustvo na probama ograničeno na tek nekoliko uoči same premijere. 

Realne prepreke nisu narušile očekivani kvalitet prikazan na premijernom izvođenju Uspavane ljepotice u utorak 23. aprila. 

Solistička garnitura pojačana je gostovanjem glavnog plesača Igora Pastora koji je oduševio publiku u zahtjevnoj ulozi princa, te elegantne Bojane Lipovšćak koja je upečatljivo utjelotvorila ulogu dobre "ljubičaste" Vile jorgovana. Domaće snage iskorištene su u punom kapacitetu i zablistale su u punom sjaju, i dobroj kondiciji, uz aktivno učešće učenica sa odsjeka baleta Srednje muzičke škole. Mnogi plesači i plesačice plesali su višestruke uloge što pokazuje i dobru uigranost i tehničku pripremljenost ansambla u cjelini. 

Treba naglasiti - ova produkcija još je jednom pokazala kakav dragulj imamo u redovima baletnog ansambla. Solistkinja Tamara Ljubičić, graciozna,  porculanski fragilna a tehnički superiorna, pravi je izbor za  ikonski lik princeze Aurore. Zahvaljujući Tamarinoj izvedbi, njenim filigranskim bravurama i pojavi na sceni, naša Trnoružica dobila je onaj neophodni oreol bajkovitosti koji ovakve predstave odvaja od drugih. 

U mnogim pogledima ovo je velika predstava: većinu vremena scena se doima punom, između ostalog i zahvaljujući statista iz KUD-a "Baščaršija".  Bogati kostimi, posuđeni iz HNK Split doprinose  cjelokupnom dojmu. Hrabra je i odluka dorektorice Belme Čečo i koreografa Bogdanića da zadrže originalno trajanje od skoro 210 minuta (bruto, uključujući čak tri pauze), što još više naglašava "klasičnost" ove predstave koja nas je vratila u zlatno doba Baleta, a  Uspavanu ljepoticu čini još značajnijim kulturnim događajem koji se dugo pamti. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak