U Zemaljskom muzeju BiH otvorena izložba 'Avari i Slaveni južno od Drave'

Gostujuća izložba "Avari i Slaveni južno od Drave" autorica Anite Dugonjić iz Arheološkog muzeja u Zagrebu i Anite Rapan Papeša iz Gradskog muzeja Vinkovci bit će otvorena je danas, 27. oktobra, u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Izložba predstavlja arheološki materijal ranosrednjovjekovnog razdoblja s područja kontinentalne Hrvatske, s kratkim tekstualnim osvrtom na područje Dalmacije, Istre i Primorja.

Autorica Rapan Papeša kazala je da materijal iz fundusa hrvatskih muzeja, privatnih zbirki i ostalih institucija pokazuje bogatstvo kulturne baštine pojedinih hrvatskih regija.

Istakla je da izložba prati tematske cjeline: Historijska pozadina, Avarsko društvo, Slavensko društvo, Naselja, Zanati, Privreda, Kulturni uticaji na avarskom prostoru južno od Drave, Žene, Iznimni nalazi, Duhovni život, Groblja i pogrebni običaji, Ratnici te Avarski arheološki nalazi na istočnoj obali Jadrana i u njezinu zaleđu.

U okviru cjeline "Ratnici", dodala je, postavljena je niska vodoravna vitrina u kojoj se prikazuju bioarheološki ostaci konja i konjanika s dijelovima opreme i prilozima s lokaliteta Stari Jankovci – Gatina, u položaju u kojem su pronađeni tokom arheoloških istraživanja.

"Cjelina "Iznimni nalazi" prikazuje materijal koji se po svojim značajkama smatra izvanrednim po načinu izrade, mjestu pronalaska te zanimljivoj povijesti pronalaska. Riječ je o srebrnim nalazima iz Čađavice kraj Slatine koji su dio stalnog postava Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu", kazala je.

Rapan Papeša je pojasnila da Avari i Slaveni na prostoru Evrope sudjeluju u velikoj seobi koja će kao konačnu posljedicu imati potpunu promjenu etničke karte i političkih odnosa na području Europe.

"Iako postoji više teorija o migraciji Slavena iz svoje pradomovine sjeverno od Karpata, većina istraživača se slaže da je doseljavanje Slavena nakon sredine 6. stoljeća u izravnoj vezi s Avarima", kazala je.

U avarodobnom društvu su, naglasila je, ratnici najvažniji društveni sloj, pokretači gospodarstva, sigurnosne snage i politička elita.

"Običaj zajedničkog sahranjivanja ratnika i konja odaje njihovu bliskost s konjima i ulogu koju je konj imao u avarodobnom društvu", istakla je.

Izložbu prati dvojezični deplijan (na hrvatskom i engleskom jeziku), a za najmlađe su osmišljeni pedagoško-edukativni punktovi unutar izložbe i nagradna igra koja od njih zahtijeva uključenost odnosno aktivno sudjelovanje u samoj izložbi (kroz istraživanje i crtanje arheoloških predmeta).

Koordinatorica izložbe Adisa Lepić iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine kazala je da je izložba međunarodnog karaktera te da je nakon niza gostovanja u Hrvatskoj, došla i u BiH. Dodala je da nije posvećena samo stručnoj javnosti, te da su za najmlađe priređeni zanimljivi sadržaji.

Autorica Dugonjić objasnila je kako su došli na ideju da naprave izložbu te istakla da nije bilo jednostavno jer su sarađivale sa 16 institucija.  

Izložba će trajati do 14. januara 2024. godine.