"Soba njenih uspomena": Ratne strahote prikazane kroz objektiv Toše Mitaševskog

U Vijećnici je večeras otvorena izložba crno-bijelih fotografija "Soba njenih uspomena" Toše Mitaševskog. Fotografije govore o besmislu i surovosti rata, nastale su u Sarajevu 1993. godine, a dio tih fotografija nastao je upravo u razrušenoj Vijećnici. 

Kolekcija fotografija "Soba njenih uspomena" nastala je u periodu od maja do septembra 1993. godine, na liniji razgraničenja, u zgradi poznatoj kao Loris u Sarajevu. I autor i model - Dragana Ristić živjeli su u toj zgradi, kao i četrdesetak drugih stanara.  
 
"Toše je počeo sa radom na toj kolekciji odmah nakon izlaska iz bolnice, gdje je proveo sedam mjeseci. U tom periodu zgrada je pretrpjela mnoga razaranja, uništeno je gotovo sve. Njemu se odmah javila ideja da prikaže ratne strahote iz perspektive čovjeka, u ovom slučaju djevojke, koja živi život u tim uslovima, bez osnovnih stvari na koje smo navikli", prisjeća se Magdalena Cvjetković, sestra Toše Mitaševskog. 
 
U jednom stanu je zatekao nestvarno lijep i očuvan svileni namještaj. Tako se javila ideja za prvi ciklus fotografija sa namještajem i Draganom u lijepim haljinama. U postavljanju scenografije pomagali su mu, priča Magdalena, borci Armije RBiH, koji su bili na položaju u toj zgradi. 
 
"Slijedio je drugi ciklus sa stvarima koje smo svi imali u kućama, a više nam nisu služile. Zatim uništene stvari, koje bi nam mogle poslužiti, poput bicikla. Slijedila je struktura zidova, izgoreni neboder u komšiluku i na kraju, prekriveni namještaj koji više ne služi svrsi, gotovo da nam ne treba", kazala je.  
 
Kako je navela Magdalena, fotografije je Toše izrađivao u kupatilu, kad bi bilo struje, dok su svi drugi uključivali mašine za veš. Često je morao prekidati rad zbog borbenih dejstava, što je bio slučaj i sa snimanjem. Za svaku fotografiju napravljen je samo po jedan snimak, jer su filmovi u tom periodu bili jako dragocjeni. 

"Bilo je teško izabrati određeni broj, od mnogo fotografija, za izložbu u novembru 1993. godine u Galeriji MAK. Kolege fotografi su mu pomagali koliko su mogli u materijalu koji je bio potreban. Uspio je napraviti čak i plakate, koji su postavljeni na više mjesta u gradu. Kao i svi kulturni događaji u ratnom periodu, i ta izložba je bila izuzetno posjećena. Veliki broj posjetilaca je došao u uniformi, pravo sa borbene linije", naglasila je.  
 
Uništeni simbol i ponos Sarajeva - Vijećnica u svakom umjetniku pa tako i u Toši budila je poriv da na svoj način pošalje vapaj i poruku svijetu da se ne ubija samo čovjek, nego i sve ono što čini čovjeka.  
 
"I opet je smjestio ljepotu i život dvije mlade djevojke, Dunje i Maje, u porušeni i izgoreni prostor. Djevojke, koje bi u normalnim uslovima studirale i učile, u tom prostoru sad prebiru po zgarištu i pepelu knjiga koje nikad neće držati u rukama", kazala je.  
 
Tošine fotografije, kao i fotografije i snimci svih ostalih autora koji su snimali porušenu i izgorenu Vijećnicu, korišteni su za što vjerniju obnovu te predivne zgrade na koju smo svi toliko ponosni, koja će uvijek biti simbol našeg Sarajeva koje je i Toše toliko volio.