Sa komemoracije: 'Vedra utopija' Mersada Berbera

Veliki bh. umjetnik Mersad Berber, preminuo je 07. oktobra u u svom domu u Zagrebu u 73. godini života. Berber je bio jedan od najvećih i najznačajnijih bosanskih slikara i grafičara, a glasi i za jednog od najvrsnijih grafičara u svijetu. 

Povodom iznenadne smrti ovog počasnog člana 'Udruženje likovnih umjetnika BiH', danas je u prepunom prostoru sarajevske galerije Roman Petrović održana komemoracija na kojoj su govorili akademik Abdulah Šarčević, prof. dr. Ibrahim Krzović i prof. dr. Aida Abadžić Hodžić. 

''Čovjek može umrijeti i nekoliko puta za svog života i to je dokaz da je živ. Upravo tako se ja sada osjećam'', kazao je na komemoraciji Mersadu Berberu akademik Abdulah Šarčević, prisjećajući se njihovog poznanstva i susreta.

Šarčević je podsjetio na veliki značaj Berberovog stvaranja, napomenuvši na internacionalni utjecaj i uspjeh, te izložbe širom svijeta.

Opisujući unutarnji jezik Berberovih djela, Šarčević je njegovo slikarstvo opisao kao 'vedru utopiju' koja govori o iskonskom i primarnom, po čemu je pandan najvećim umjetnicima kao što su Mak Dizdar ili Meša Selimović.

''Berber je po umjetničkom jeziku pjesnik - njegov jezik je pjesnički, uz pomoć kojeg on uspijeva izbjeći bijedu svijeta u kojem živimo, ili, kako je to jednom i sam rekao – slikam uvijek iznova kako bih pobijedio kraj svog života'', zaključio je na kraju svog govora Šarčević.

Umjetnik transverzalnog uma

Prof. dr. Aida Abadžić Hodžić je govorila o tome kako Bosna i Hercegovina za Berbera nikad nije bila tek geografski pojam i biografska činjenica. Ne samo slikarstvu - Berber je bio posvećen i ostalim vrstama umjetnosti, istražujući  i eksperimentirajući pritom sa različitim umjetničkim medijima.

''Mersad Berber je umjetnik koji je grafici dao najveći doprinos, te je stvarao u duhu postmoderne, kao umjetnik transverzalnog uma, pokazujući kako umjetnost uvijek iznova pravi otpor'', kazala je Abadžić Hodžić, podsjetivši kako je upravo Berber utemeljujuće ime za Likovnu akademiju u Sarajevu koja upravo krajem ovog mjeseca obilježava svoju 40 godišnjicu

U galeriji Roman Petrović od danas je postavljena i Knjiga žalosti.

Jedan od najvrsnijih grafičara u svijetu

Poznat je kao vrstan crtač i ilustrator, primarno grafičar, a radio je i pozorišne scenografije i filmske plakate, primjerice, za Kusturičine filmove te dizajnirao omote ploča za Indexe. 

Svoju inspiraciju najviše je crpio iz "mističnog svijeta Bosne, njenih otomanskih slojeva i tragičnog usuda njenih ljudi". Izlagao je u svim većim gradovima svijeta, od Londona i Madrida, preko New Yorkado Moskve, Jakarte i New Delhija, dobio je 50-ak nagrada, a stručnjaci su ga uvrstili među najveće svjetske postklasiciste. 

Najznačajniji ciklusi su mu Sarajevske kronike, Put u Skender Vakuf, Srebrenica, Hommage Vlahi Bukovcu, Otomanske kronike i drugi., Radovi mu u svijetu postižu visoke cijene.

Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963. godine, Odsjek slikarstvo u klasi Maksima Sedeja. 1965. godine završio je specijalku za grafiku. Od 1978. do 1982. godine radio je na Katedri za crtež i grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Od 1992. godine živio je u Zagrebu iDubrovniku.

Danas važi za jednog od najpoznatijih grafičara u svijetu.