Radio Sarajevo u posjeti Titovom bunkeru u Konjicu

Objekat D-0 Konjic, nekad sagrađen kao sklonište i komandni centar u slučaju atomskog napada za najviši državni i vojni vrh Jugoslavije, danas je dio projekta savremene umjetnosti D-0 Ark Underground, te vjerovatno budući muzej.

Danas ovaj bunker pripada Ministarstvu odbrane BiH, a služi i kao prostor u kojem se održava Bijenale savremene umjetnosti, čije je prvo izdanje održano u proljeće 2011. godine.

Sve o Bijenalu umjetnosti u Titovom bunkeru

Dana 14. novembra, pet umjetnika iz Španije, USA, Makedonije, te Srbije i Holandije: Kim Cascone, Ana Džokić, Marc Neelen, Jane Chalovski, Daniel Garcia Andujar posjetilo je D-0 Konjic kako bi osjetili atmosferu i dobili ideju za svoj rad na sljedećem Bijenalu koje će biti održano 26. aprila 2013.

Mnogi Konjičani koji su učestvovali u njegovoj izgradnji bili su obavezani na čuvanje vojne tajne, tako da se za bunker nije znalo sve do devedesetih godina XX stoljeća, tj. do agresije na BiH.

Veliki bunker ukopan u jednom brdu kraj Konjica, izgrađen je u velikoj tajnosti za vrijeme SFRJ, kako bi, u slučaju atomskog rata, pružio zaštitu i prostor za rukovođenje ratnim operacijama Vrhovnoj komandi JNA sa Josipom Brozom Titom na čelu.

Kim Cascone: Volim napuštene prostore u raspadanju

''Radim sa ambijentom, ambijentalno-industrijskim zvučnim pjezažima, a u zadnje vrijeme uglavnom sa niskofrekventnim zvukovima koji stimuliraju ljudski mozak. Volim raditi sa prostorima u raspadanju, napuštenim prostorima. Iskoristio sam priliku da dođem u Konjic jer bunker izgleda zadivljujuće. Volim da se igram cijelom idejom industrijske estetike ovog prostora. Nakon obilaska vrlo sam inspirisan, napisao sam mnogo bilješki, imam dosta ideja i želim da napravim nešto posebno'', ispričao je ekipi Radio Sarajeva američki kompozitor i umjetnik zvuka Kim Cascone.

Svjetski umjetnici za bunker u Konjicu

Cascone je završio elektronsku muziku na Barklee College of Music, audio inženjering na Institute of Audio Research, New York. Radio je muziku za Davida Lyncha na seriji Twin Peaks i za film Wild at Heart. Od 1984. realizirao je više od 40 albuma elektronske muzike sa nekim od najvećih svjetskih muzičkih stvaralaca.

Daniel G. Andujar: Bunker kao arhiva za čuvanje stvari

Pored Casconea, razgovarali smo i sa umjetnikom Danielom Garciom Andujarom iz Barcelone, koji spada u red najznačajnijih španskih umjetnika. Učesnik je 53. Venecijanskog bijenala, a izlagao je svoje radove u: New Yorku, Pekingu, Madridu, Santiago de Chileu, Istanbulu, Montrealu, Stutgartu, Seulu, Dortmundu.

''Nakon što smo obišli ovaj objekat, ono što mi odmah padne napamet je ta ideja zajednice, činjenica da bi ovdje morali biti i do 6 mjeseci zajedno, a da ne započnete atomski rat iznutra'', kazao nam je Marc Neelen.

''Bavim se različitim temama, uglavnom onim vezanim za zajednicu, politiku i tehnologiju. Počeo sam polovinom 90-ih i bavio se neo-informacijskim društvom, te bio član poznate net.art grupe,  a osnovao sam i lažnu kompaniju Technolgie for the People kroz koju izlažem. Jedan od mojih novijih projekata je Postcapital Archive i obuhvata period od 1989. do 2001., odnosno od pada Berlinskog zida pa do pada World Trade centra u New Yorku. Tiče se informacija s interneta, i generalno sakupljanja znanja u ovom digitalnom dobu. Prvi put sam ovdje, čudan je projekat, ali sam na neki način povezan sa ovim, ne toliko kao vojnim objektom, već kao idejom čuvanja stvari. Bunker je neka vrsta arhive, nekad čuva ljude, vojnike i politički vrh, a nekad druge stvari. Mene zanima drugi aspekt – obični život i njegova organizacija u ovom bunkeru. Ovo je samo zgrada, ovdje nema knjiga, niti drugih stvari koje su ljudima potrebne za svakodnevni život'', priča Daniel Garcia Andujar.

FOTO: Radio Sarajevo

Umjetnošću sačuvati bunker od propadanja

''Umjetnici dolaze i polako pretvaramo taj pusti prostor u neko toplije mjesto, te računamo na to da ćemo jednog dana imati i muzej u muzeju'', kaže Edo Hozić, direktor projekta D-0 Ark Underground.

Hozić navodi da imaju dosta posla, jako puno rade, ali da su zadovoljni načinom na koji se stvari dosad odvijaju.

''Mi radimo uvijek na isti način  - umjetnik mora osjetiti to mjesto i tu atmosferu. Kada ih provedemo kroz prostor i pitamo o utiscima, shvatimo da taj prostor na svakog ostavlja drugačiji uticaj. Utisak je važan. Umjetnik će nakon razgledanja bunkera otići nazad kući, par mjeseci razmišljati o tome, vratiti se nazad u Konjic i uraditi svoj projekat na licu mjesta koji ostaje u bunkeru. Uz ovih postojećih četrdeset, nadamo se da ćemo nakon drugog ciklusa imati oko 70, 80 umjetničkih radova u bunkeru'', kaže Hozić.

Opstanak ovog bunkera je, kaže Hozić, pod velikim upitnikom, no on smatra da se na ovaj način – uključenjem kulture i umjetnosti, bunker štiti od propadanja.

''Ako je bunker sagrađen da štiti 350 odabranih, onda i mi uz pomoć ovih umjetničkih projekata možemo zaštititi bunker od njegovog propadanja'', zaključio je Hozić.