Objavljena knjiga Seada Hasovića: Dnevnik noćnog urednika

Povodom 50. godišnjice novinarskog rada istaknutog bosanskohercegovačkog novinara i urednika Seada Hasovića objavljena je zbirka njegovih značajnih intervjua i kolumni nastalih tokom pola stoljeća duge karijere, a pod zanimljivim naslovom Kuća u saksiji.

Djelo autora koji je u svojoj karijeri intervjuirao ličnosti u rasponu od velikog Branka Ćopića, glumca Ljube Tadića, slavnog košarkaša Dragana Kićanovića, preko Ines Fančović, Asima Horozića, dr. Enesa Durakovića, pa sve do slavnog Johna Malkovicha i akademika Dževada Karahasana, svakako bi mogao biti dio literature studenata novinarstva. Posebno zbog njegovog reporterskog refleksa i "pitkog" stila, osjećaja za priču i dramu malih-velikih ljudi.

"Profesija zahtijeva cijelog čovjeka"

Hasović je prošao trnovit put lokalnog novinara i urednika - jednog od prvih u Jugoslaviji koji se bavio i pitanjima mita i korupcije u ondašnjem društvu - potom saradnika sarajevskih redakcija Oslobođenja i Večernjih novina, Radija Sarajevo.

Bio je jedan od osnivača ratnog PRESS centra "Slobodno Brčko". Od 1996. do odlaska u mirovinu radio je kao reporter, redaktor, urednik kulture i dugogodišnji noćni urednik u Dnevnom avazu. Ova posljednja posebno je teška i izazovna urednička funkcija u dnevnim novinama za koju su kvalificirane samo ličnosti Hasovićevog formata.

Jer, za Hasovića "ova profesija zahtijeva cijelog čovjeka".

"Hoće slugu, a ne gospodara. Tu prestaje i prva zabluda novinara, da će, zahvaljujući toj profesiji, biti stalno slobodan, a, ustvari, vazda je obavezan, i danju i noću, jer nije pronađen ključ kako u sebi razdvojiti novinara koji je na poslu i novinara koji se odmara", piše Hasović.

Dr. Asim Mujkić, redovni profesor Fakulteta političkih nauka u BiH i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti (ANU) BiH sa zadovoljstvom je preporučio štampanje ovog djela.

"Zbirka tekstova i intervjua Seada Hasovića je svjedočanstvo ljudi, njihovih čudno isprepletenih života koji kroz vrijeme oblikovaše identitet Brčkog i BiH. Kroz priče vidimo kako se kroz živote običnih ljudi prelamaju veliki historijski procesi, kako se ti, ustvari naizgled obični ljudi, s tim sudbonosnim procesima nose, vidimo njihovu nepresušnu imaginaciju i dovitljivost, na kraju, ono najvažnije, vidimo ljudskost koja inspirira i ne poznaje granice provincije, metropole, male Bosne i velikog svijeta”, naveo je profesor Mujkić.

Putovanje kroz vrijeme

Jedna od recenzentica knjige je i novinarka Semira Degirmendžić. Primjećuje da je Hasovićeva knjiga svojevrsno putovanje kroz vrijeme.

"Za razliku od nekih drugih knjiga, koje svako od nas doživljava na svoj način i kao "lično putovanje", Hasović nas svojim tekstovima u Kući u saksiji ustvari vodi na kolektivno putovanje vozom realnosti koji je s polazne stanice u Brčkom krenuo još sredinom sedamdesetih, zahuktao se kroz krizne osamdesete, na tragičnoj brzini dobio ratnih devedesetih i dovezao se do kraja milenijuma", navela je Degirmendžić.

Novinar je, smatra Sead Hasović, i čovjek koji u životu učestvuje kao posmatrač. Te "urođene mane", kako je naziva Miloš Mišković, ne može se osloboditi do kraja života.

"A ako se to desi, desila se velika izdaja: ili je on izdao novinarstvo, ili je novinarstvo izdalo njega", piše Hasović.

Hasović nikada nije izdao novinarstvo. A ni ono njega. Od njega očekujemo da "pusti" još mnogo izdanja. Na radost publike.