Subašić o procjenama američkih obavještajaca: Najava konflikta ili upozorenje na budnost!?

"Zapadni Balkan vjerojatno će se suočiti s povećanim rizikom od lokaliziranog međuetničkog nasilja tokom 2024. godine!" 

Ovo je fragment iz redovne godišnje globalne procjene sigurnosnih prijetnji koju je u utorak objavio direktorat američke Nacionalne obavještajne službe (ODNI). 

Piše: Edin Subašić, za Radiosarajevo.ba

Mada djeluje dramatično, za pravilno iščitavanje i shvatanje stvarnog nivoa opasnosti moramo se staviti u kontekst posmatranja globalne (svjetske) sigurnosti, opserviranog perioda te svrhe i praktične namjene ove procjene. 

Bosna najmanji problem

Radi se o obimnom dokumentu koji izrađuje Obavještajna zajednica SAD (konglomerat od 14 obavještajno-sigurnosnih vojnih i civilnih agencija) i služi političkim i vojnim liderima – donosiocima odluka - kao orijentir za vođenje vanjske i sigurnosne politike SAD. U procjeni se opisuje stanje u otvorenim i potencijalnim žarištima i predviđa razvoj događaja. 

Postoji integralna verzija dokumenta sa mnoštvom obavještajnih podataka i ima vrlo ograničenu distribuciju. Verzija za javnost, koja se kontrolirano objavljuje, ima svrhu da informira i oblikuje američko javno mnijenje, pripremi društvo na eventualne dramatične poteze Vlade SAD i tako amortizira negativne reakcije.

Nesumnjivo da je ovogodišnja globalna procjena primarno posvećena ratu u Ukrajini, ruskoj prijetnji prema Evropi, proširenju NATO-a na Skandinaviju, krizi u odnosima Kina – Tajvan – SAD (kao potencijalno opasnom žarištu) i agresiji Izraela na Gazu, što, također, prijeti prerastanjem u ozbiljan regionalni sukob.

U takvom dokumentu Zapadnom Balkanu i Bosni posvećena je nepuna stranica teksta sa tri pasusa! To ne znači da je Balkan nebitan za SAD, nego da ovdje ne postoji potencijal značajnijeg oružanog konflikta, koji bi zavrijedio opširniju elaboracija. 

Vjerovatni razlog uopće tretiranja Balkana i Bosne jesu indicije da bi ovo moglo postati sekundarno žarište, aktivirano u interesu Moskve, a gdje već postoji eksponent ruske politike i interesa. Postoji i nekoliko zabrinjavajućih detalja, ali ima i znakova da su neke kvalifikacije o Bosni već zastarjele i neažurirane.

Poznate situacije

Zapravo, procjena američke agencije nam malo šta novo kaže. Evidentno je da su kao faktor nestabilnosti označeni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i njegova separatistička politika. Kaže se da "... Dodik poduzima provokativne korake kako bi neutralizirao međunarodnu zajednicu i nadzor u Bosni te osigurao de facto otcjepljenje za svoju RS." I to bi bila glavna tačka konflikta.

Ovome smo svjedoci svakodnevno, a odnosi se na negiranje ovlasti šefa OHR-a Christiana Schmidta i opstrukciju napretka države, posebno ka NATO-u i EU. Zanimljivo je da se ovdje identificira i Dodiku suprotstavljena strana, koja bi bila "partner" u eventualnom konfliktu.

"Njegovo (Dodikovo, op.a.) djelovanje moglo bi potaknuti vođe bošnjačkog (bosansko-muslimanskog) stanovništva da osnaže vlastite kapacitete i zaštite svoje interese i tako eventualno dovesti do nasilnih sukoba," kaže se dalje u procjeni. 

U proteklom periodu bilo je povremeno indicija o postojanju vaninstitucionalnih patriotskih probosanskih snaga koje bi bile protuteža četnicima Ravnogorskog četničkog pokreta i proruskim paravojnim grupama. Američka procjena ne precizira koje bi to bile formacije u sukobu i ovdje je bitnije predviđanje da bi kroz konflikt "...nacionalistički lideri vjerovatno pogoršali napetost u svoju političku korist." 

Međutim, osim Dodika (a nakon političke izolacije Bakira Izetbegovića) nema drugih nacionalističkih lidera koji bi mogli okupiti snage za konflikt. Ideološki šarolika nova vlast u Federaciji BiH ("Trojka" i HDZ BiH) preferira da se u pitanjima sigurnosti oslanja na državne i strane (OS BiH, EUFOR, NATO) sigurnosne kapacitete. Upravo je bosanski ministar odbrane Zukan Helez u periodima većih tenzija javno naglašavao da bi "...u slučaju pokušaja otcjepljenja Oružane snage BiH i državne sigurnosne agencije to spriječile". 

Zato se čini da je citirana formulacija iz američke procjene već pomalo anahrona.

Strani faktori i odnos snaga

Nadalje, i pored brojnih ranijih opservacija o malignom ruskom uticaju, "hibridnom ratu" Moskve na Zapadnom Balkanu itd. strani faktor se ovdje ne identificira, nego se definira cilj. 

Kaže se, "...vanjski akteri će ojačati i iskoristiti etničke razlike kako bi povećali ili zaštitili svoj regionalni utjecaj ili osujetili veću integraciju Balkana u EU ili evroatlantske institucije." 

Jasno je da se aludira na Rusiju čiji strateški cilj je destabilizacija Bosne i sprječavanje uključivanja države u NATO, što je Dodikova "domaća zadaća" iz Kremlja.

Kao primjer destrukcije s ruskim rukopisom u dokumentu se podsjeća da su "...sukobi srpskih nacionalista i kosovskih vlasti 2023. godine rezultirali smrću i ranjavanjem, uključujući i ranjavanje mirovnih snaga NATO-a". Iz procjene se iščitava bojazan od ponavljanja scenarija iz Banjske i sa barikada oko Kosovske Mitrovice uoči Božića prošle godine.

Jedna od najozbiljniji opaski je da bi u slučaju konflikta pokrenute separatističke snage "mogle nadvladati snage mirovne misije", i odnosi se na misiju EUFOR-a "Althea". Ovdje je očigledno da se radi o zastarjeloj opservaciji koja je možda mogla važiti za period od prije nekoliko mjeseci, čak i ranije.

Dakle, u martu 2022. godine, kada su četnici, pripadnici ČRP-a bili najavili postrojavanje u Višegradu povodom obilježavanja dana hapšenja đenerala Draže Mihailovića, a zatim otkazali skup i to "zbog prisustva velikog broja vojnika EUFOR-a", zaista su postojale indicije da su pripremani incidenti i sukobi paravojnih formacija. Tada je na temelju obavještajnih podataka EUFOR pojačao snage i raspoređivanjem jedinica u Podrinju, oko Sarajeva i Brčkog spriječio eskalaciju.

Od tada je država ustvari pod stalnim pojačanim obavještajnim nadzorom. U međuvremenu većini od 21 nacionalnog kontigenta u sastavu EUFOR-a su doveli pojačanja, osavremenili opremu i uveli naoružanje veće vatrene moći. Izvedeno je i nekoliko vježbi i demonstracija sile.

Također, u novembru prošle godine, nakon objelodanjivanja informacije o postojanju povremenih vojnih kampova u istočnoj Bosni gdje proruski instruktori drže obuku mladićima iz RS, ministar Helez potvrdio je i postojanje specijalnih snaga NATO-a u Bosni.

"Pripadnici pojedinih armija su već prisutni u BiH pored EUFOR-a. To su vojni sastavi nekih NATO i prijateljskih zemalja koji će pružiti podršku Oružanim snagama BiH, ako bude ugrožavanja države. Građani mogu biti uvjereni da je ovo sigurna država", rekao je tada Helez.

Bosna "na radaru"

Dakle, najveća vrijednost ove procjene je to što nam se signalizira da je Bosna i dalje "na radaru" najmoćnijeg saveznika i da ozbiljnije ugrožavanje sigurnosti ne bi prošlo bez reakcije SAD i NATO-a. U to domaću javnost često uvjeravaju američki, evropski (EU) i NATO zvaničnici, a sigurnost zemlje je i daytonska obaveza NATO-a. Isto tako, treba znati da najsuptilnije i najkorisnije procjene i rana upozorenja mogu i moraju raditi domaće državne obavještajno-sigurnosne službe (OSA BiH, SIPA, VOR) te da se i strane službe u svojim procjenama vrlo često oslanjaju upravo na njihove dokumente.

Upozoravajući ton dokumenta američke Nacionalne obavještajne službe ne ukazuje na dramatičnu i opasnu situaciju, ali apelira na budnost. Identificirani rizici (separatizam i latentni međunacionalni konflikti) zaista postoje, ali su očigledno i pod kontrolom. Također, trend pojačanog interesa EU (upravo ovih dana) i NATO-a za stabilnost ovog prostora pogoduje i aspektu sigurnosti. Stoga je, kako se sužava manevarski prostor za agresivno političko djelovanje separatističkih snaga, realnije očekivati poboljšanje sigurnosne situacije, nego njen razvoj ka konfliktu.

* Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.