Šta je Haški tribunal utvrdio u slučaju 'Kordić': Hrvatska je izvršila agresiju na BiH!
Dok veće danima stižu osude izjava Darija Kordića, osuđenog ratnog zločinca, bivšeg predsjendika HDZ-a BiH i potrpredsjendika tzv. hrvatske zajednice, kasnije hrvatske republike 'Herceg-Bosne' nakon nedavno objavljenog videosnimka koji sadrži gnusne poruke u vezi sa zločinima za koje je osuđen na zatvrorsku kaznu od 25 godina, vlasti susjedne Hrvatske šute.
Međunarodni oružani sukob
Mada posljednjih godina vrlo često i vrlo intenzivno komentiraju unutrašnja pitanja BiH. Šutnja iz vladajućeg HDZ-a Hrvatske, iz kabineta premijera Andreja Plenkovića, kao i predsjendika susjedne zemlje, Zorana Milanovića. Ne oglašava se ni Sabor RH...
Jedan od mogućih razloga, a koji se u bh. javnosti uobičajeno prešućuje, jeste činjenica da je u slučaju 'Kordić', i to 13 godina prije pravosažne presude u slučaju 'Jadranko Prlić' i ostali pravosnažno utvrđeno - da je 'Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad Hrvatskim vijećem obrane-HVO-om', da je 'rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a' i da je, ključno, 'postojao međunarodni oružani sukob između Hrvatske i Bosne i Hercegovine'.
Saobraćajna nesreća u Sarajevu: Stvorile se ogromne gužve
To znači da bi se eventualnim odricanjem od Krodića i njegove uloge u događajima devedesetih godina 20. stoljeća, Hrvatska odrekla i politike prvog hrvatskog predsjendika dr. Franje Tuđmana, koji je, prema presudi u slučaju 'Prlić i ostali', bio na čelu 'udruženog zločinačkog poduhvata' i koji je 'stajao iza Kordića'.
To vrh hrvatske države danas nije spreman učiniti. Za razliku od, recimo, perioda vlasti Stjepana Mesića, ili mandata ministrice vanjskih poslova RH, Vesne Pusić, koji su i 1993., ali i kasnije jasno osudili i odrekli se takve politike, stvarajući uvjete za saradnju sa cijelom BiH.
Današnji Zagreb pak na to nije spreman, jer bi se tako morao odreći cijele Tuđamanove politike prema BiH čiji odrazi se i danas vide.
Fra Ivo Marković: Da je iskusio istinsku vjeru – Dario Kordić bi otišao u Ahmiće, svojim žrtvama
Shvaćajući važnost ovakve presude Žalbenog vijeća Haaškog tribunala, zanimljivo je da su i Koridć i Mario Čerkez, jedan od osnivača HVO-a u Vitezu i zapovjednik Viteške brigade, koji je, također, presuđen u Haagu, nastojali odbraniti poziciju Republike Hrvatske. U žabli su tvrdili da je Raspravno vijeće "pogriješilo kad je utvrdilo da je međunarodni oružani sukob postojao za vrijeme perioda na koji se odnosi optužnica i stoga ih proglasilo krivim za teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. prema članku 2 Statuta".
"Suprotno tvrdnjama Kordića i Čerkeza, Žalbeno vijeće konstatira da Raspravno vijeće nije pogriješilo u oslanjanju na test sveukupne kontrole prema kojem oružani sukob postaje međunarodni kad neka strana država ostvaruje sveukupnu kontrolu nad vojnim snagama jedne od zaraćenih strana. Osim toga, Raspravno vijeće nije pogriješilo uzevši u obzir situaciju u drugim područjima unutar Bosne i Hercegovine povezanim s oružanim sukobom u Srednjoj Bosni kad je ispitivalo međunarodni karakter tog oružanog sukoba. Jednom kad je oružani sukob postao međunarodni, Ženevske konvencije se primjenjuju na teritorijima zaraćenih strana", zaključilo je Žalbeno vijeće 17. decembra 2004. godine.
Zašto šutnja?!
Žalbeno vijeće je bilo uvjereno da bi 'na temelju dokaza koji su pred njim' razumni presuditelj činjenica zaključio 'da je Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om u relevantno vrijeme'.
Ambasada SAD: 'Kordićeva spremnost da ponovi gnusne postupke pokazuje da se ne kaje'
"Na sličan način, Raspravno vijeće je razumno temeljilo svoje nalaze na pouzdanim dokazima da je Hrvatska rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a i da je postojao međunarodni oružani sukob između Hrvatske i Bosne i Hercegovine", zaključilo je Žalbeno vijeće.
Upravo zbog ovog bi danas bilo važno čuti od vrha hrvatske države šta misli o tome da bi Dario Kordić „ponovio sve“ kao 1993. godine.
Da li bi i hrvatska politika 'ponovila sve', ili je danas, u trećoj deceniji 21. stoljeća, spremana da se odrekne takve politike, u ime saradnje i dobrosusjedstva?
Kako je Kordić dogovarao susret Karadžića s Bobanom: Za konačni dogovor!
Ako jeste, zašto to ne čujemo?
Ko je Dario Kordić?
Dario Kordić rođen je 14. decembra 1960. u Busovači, u Bosni i Hercegovini. Oženjen je i ima troje djece. On je bivši novinar, a od 1985. nadalje bio je zaposlen i primao plaću u poduzeću 'Vatrostalna' u Busovači. Godine 1991., Kordić je postao predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine u općini Busovača. Iste godine postao je dopredsjednik Predsjedništva Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nakon njenog osnivanja 18. studenog 1991. Kad se Hrvatska zajednica Herceg-Bosna pretvorila u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, u kolovozu 1993., Kordić je nastavio obavljati funkciju dopredsjednika. Haški tribunal ga je 2004. godine pravosnažno osudio na 25 godina zatvora. Izašao je na prijevremenu slobodu u maju 2014. godine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.