Savez kolumnista | Prof. dr. Armin Kržalić: Doktor Smrt

0
Radiosarajevo.ba

John Locke je vjerovao da je razdvajanje crkve i države bio ključ za mir, ali daleko od toga da je nacionalna država bila nesklona ratu. Problem ne leži u višeslojnoj aktivnosti koju mi nazivamo religijom, već u nasilju koje je ugrađeno u našu ljudsku prirodu i prirodu države.

Piše: Prof. dr. Armin Kržalić, za portal Radiosarajevo.ba

Ako se ovoj ljudskoj prirodi dodaju faktori radikalizacije koji imaju političku dimenziju kao i podjele na "nas" i "njih" onda društvene vrijednosti postaju često iskrivljene i razvijaju se u jednu agresivnu deformaciju čemu svjedočimo ovih dana.

Aleksandar Vučić se oglasio: "Ovo je odličan dan za Srbiju..."

Od najranijih vremena, doktori i mudraci su pomagali ljudima da promišljaju i iznalaze rješenja za probleme kao i da se suoče sa štetom koju su činili drugima.

Užasavajući pohod

Međutim, slučaj terorističkog napada na božićnom marketu u Njemačkom gradu Magdeburgu govori suprotno. Profesija doktora, bi trebala da pojedinca uči plemenitosti, a ne zločinu.

Izluđen migracijama i izbjeglicama, pun osjećaja uvjerenja da donosi mir svijetu atavista, terorista i islamofob Taleb al-Abdulmohsen uputio se na put kojim je gazio djecu, žene i prolaznike na božićnom marketu.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Njegov strašni, nečovječni i užasavajući pohod se razlikuje od drugih terorističkih zločina što je isti nakon zavšenog pohoda, mirno išetao iz automobila i pokazao da on sam izgleda kao sama Smrt.

Kao da je želio da poruči: "Evo dostojnog strijelca i prefinjenog ratnika."

Njegovo ponašanje pokazuje tačnost tvrdnje da se teroristi natječu u broju ubijenih i načinu realizacije samog terorističkog čina. Te se kao takav, opravdano može nazvati teroristički akt. Neki će to možda nazvati drugačije, neki otići dalje u svojim radikalnim stavovima pa isti povezati kao sredstvo za ratovanje protiv migracija. To samo može biti dodatni motiv jačanju ekstremne desnice u Europi koja želi liberalnu, ujedninjenu i demokrtasku Europu polarizovati na "nas" civilizirane protiv "njih" divljačkih.

Ovo navodim iz razloga što u Europi već postoje opasne ekstremne desničarske  grupe, tvrde desničarske politike i pojednici, atavisti koji su spremni izvršiti zločine, koji bih se postidjeli i barbari. Konketno ekstremna desnica postaje "živi organizam" širenja opasnih i kompleksnih ciljeva.

U savremenom svijetu, gdje informacije i komunikacije imaju tako važnu ulogu, upada u oči kako ove grupe ostaju neotkrivene u svojoj djelatnosti te uspijevaju, ponekad i vrlo dugo, a uz česta upozorenja na njih, izbjeći pažnju medija.

Foto: CSS: Armin Kržalić

Prijetnje ekstremne desnice

Tako da se često pitam, znaju li uopće veliki mediji i medijske kuće da ekstremna desnica i njihove grupe postoje. Ovakav mentalitet guranja "glave u pijesak" vrijedi za većinu sigurnosnih izazova na početku 21. stoljeća (rat u Ukrajini; genocid u Gazi, svakodnevni zločini na Zapadnoj obali u Palestini; narušavanje suvereniteta Liban i Sirije, enormno bogaćenje multinacionalnih korporacija... u svakom slučaju, koncepti "sive zone").

O ovim temama se vrlo malo piše i govori. Prisutna je jedna jasna nevoljkost da se istraže opasni pojedici ili aktivnosti koje današnji svijet, a posebno Euorpu, vode u nered.

Prijetnje ekstremne desnice i njihovih igrača, nisu više maglovite, one su stvarne ovdje i sada. Iste se ne mogu više štiti pod krinkom demokratije.

Za kraj, pridružujem se izjavi poljskog aktiviste Franks Erbrodera, koji je rekao:

"Zabrinut sam jer je Hitler pobijedio, zbog demokratije i mislim da ćemo možda imati istu situaciju."

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak