Na strani Karadžića | Edin Subašić: Zašto je zagrebački sud odbio priznati odštete žrtvama genocida?

7
Radiosarajevo.ba

Rješenje zagrebačkog Općinskog građanskog suda kojim je sredinom juna odbijeno priznanje presude američkog suda Južnog okruga New Yorka o odšteti u korist žrtava genocida više je nego skandalozno u moralnom, vrlo sporno u pravnom smislu, a izgledne su i političko-diplomatske komplikacije, tvrdi pravni zastupnik žrtava genocida u ovom predmetu sarajevski advokat Ramo Atajić, profesor međunarodnog prava.

Piše: Edin Subašić, za Radiosarajevo.ba

U svemu je najzagonetnije – kako je sutkinja Iva Tisanić Vilček, pored niza ozbiljnih pravnih propusta, kao argument odbijanja pronašla da bi eventualno "priznanje strane sudske odluke očito bilo protivno javnom poretku Republike Hrvatske"!

BHmeteo: Spremite lopate, sanke i zimsku opremu, a evo u kojim dijelovima BiH će vladati nevrijeme

Priznanje po automatizmu

Da podsjetimo, radi se o jednoj od dvije presude američkog suda donesene 1994. godine, pravosnažne od 2000. godine, a pravosnažnost i izvršnost obnovljene 2020. godine. Predmet "Jane Doe protiv Radovana Karadžića" (broj 93 CIVIL 878 (LTS) okončan je dodjelom 4,9 milijardi dolara odštete za 42 žrtve silovanja, mučenja i genocida koje su Karadžića, kao predsjednika Republike srpske (Rs) i eksponenta agresorske politike SR Jugoslavije, tužile američkom sudu. Da bi se odšteta naplatila, neophodno je da se presuda verificira u nekoj od članica Evropske unije (EU). Pravni tim žrtava izabrao je Hrvatsku i sud u Zagrebu, a da li se to sada ispostavlja kao greška?

"Sutkinja zagrebačkog suda zapravo je trebala samo utvrditi da je američka presuda validna i pravosnažna te primijeniti hrvatske zakone i međunarodne propise kojima su se pravosuđe i država Hrvatska, kao članica EU, obavezali na priznavanje stranih presuda," tvrdi advokat Atajić.

"Ona nije imala pravo ulaziti u meritum presude, ništa provjeravati niti dokazivati, a ona je to činila. Pri tome je grubo prekršila i hrvatske zakone! Kada je prvi puta 2021. godine odbila naš zahtjev za verifikaciju presude, žalili smo se, a Županijski sud je u oktobru 2022. godine uočio njene propuste, uvažio žalbu i vratio joj ga na ponovno odlučivanje. I zatim predmet kod nje stoji više od godinu i po, iako je imao karakter "hitnosti". I sada, novo odbijanje uz skandalozna obrazloženja."

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Pozivajući se na automatizam kod priznavanja stranih presuda u RH advokat Atajić se referira na niz dokumenata. Npr. u Konvenciji o priznavanju i izvršenju stranih sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima u EU stoji u članu 4. da "...u državi kojoj je podnesen zahtjev ne obavlja se preispitivanje merituma sudske odluke."

Nadalje, u hrvatskom Zakonu o međunarodnom privatnom pravu naglašava se da "...prednost u primjeni pred ovim Zakonom imaju obvezujući akti Europske unije, međunarodni ugovori koji su na snazi u RH i drugi koji su na snazi u RH..."

Zatim se dolazi do pomalo anahronog pravnog osnova, a to je Trgovinski ugovor između Kraljevine Srbije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) iz 1882. godine, koji uređuje priznavanje odluka, presuda i zaštitu američkih interesa.

Neobično, ali pravno validno... odredbe ovog ugovora preuzimale su kao obvezujuće sve pravne sljednice Srbije... dvije Jugoslavije, a devedesetih godina i novonastale države (Hrvatska, BiH, SRJ pa Srbija i Crna Gora). Za odlučivanje u Zagrebu trebalo bi biti bitno da i u Ustavu RH (član 134.) stoji da "Medunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike, a po pravnoj su snazi iznad zakona."

Edin Subašić | Kritičan period: Dodiku su potrebni incidenti da opravda secesionističku politiku!

Sutkinja kao advokat zločinaca

"Najsimptomatičnije je što sutkinja Tisanić Vilček nastupa kao advokat počinilaca zločina Srbije, Crne Gore i RS," nastavlja Atajić. "Ona nalazi uporište za imunitet tuženih država zaboravljajući da su i države na osnovu Konvencije UN o sudskom imunitetu država  i njihove imovine (2004.) i Evropske konvencije o imunitetu država (1972.) izuzete od imuniteta kada predmeti imaju veze sa krivičnim postupcima. A krivična odgovornost Karadžića, Miloševića i ostalih lidera SRJ / Srbije i RS za zločine i genocid dokazana je pred MKSJ i MSP u Hagu."

Sporni argumenti sutkinje mjestimično su apsurdni.

U obrazloženju Rješenja ona navodi da "...strana država uživa imunitet od sudbenosti u drugoj državi u pogledu postupanja u kojima se javlja kao nositelj javne vlasti", a zatim konstatira da "...postupanje Republike Srbije, Crne Gore te bh. entiteta RS, a što je rezultiralo genocidom, istrebljenjem, ubojstvima, silovanjima, mučenjima, zlostavljanjima, zarobljavanjima, progonom i prisilnim deportacijama stanovništva za vrijeme ratnih zbivanja na području BiH od 1992. do 1995. godine ima značaj postupanja države kao nositelja suverenosti u obavljanju javne vlasti."

Šta to znači? Ako su sve to počinili kao država tj. nositelji javne vlasti, onda imaju imunitet?

Sljedeći pokušaj amnestiranja agresora ide preko Karadžića pa kaže: "...postupak u kojem je donesena strana sudska odluka čije se priznanje traži u ovom predmetu, vođen je i dovršen isključivo protiv protustranke Radovana Karadžića."

Kao da je agresija na Hrvatsku i Bosnu bila privatna Radovanova avantura, pa Srbija i RS nemaju ništa s tim. A Karadžić je u zatvoru, nema da plati i nikom ništa?! Ovdje su potpuno zanemarene dokazane i presuđene činjenice da se radilo o genocidu i UZP-u, čiji su akteri bili SRJ i RS te njihovo kompletno vojno-političko rukovodstvo.

Radiosarajevo.ba: Faksimil naslovnice zagrebačke presude

Žalba sudu i obraćanje SAD

Nova žalba u kojoj je traženo da po njoj odlučuje Županijski sud ili da bude izuzeta dosadašnja sutkinja Iva Tisanić Vilček već je upućena u Zagreb, ali zastupnici žrtava najavljuju i obraćanje Ambasadi SAD u Zagrebu.

"Obratićemo se američkoj Ambasadi sa zahtjevom za određenu intervenciju. SAD bi trebale reagirati. Prvo, zato jer su najveći broj žrtava danas američki državljani, a ovdje se radi o uskraćivanju njihovih zakonskih prava utemljenih na pravosnažnim presudama američkog suda. Znamo da vlasti SAD štite prava svojih građana širom svijeta pa zašto ne i pred hrvatskim pravosuđem," najavljuje Atajić.

"Kao drugo, ovdje se radi o ignoriranju međunarodnih obaveza Hrvatske kao članice EU prema SAD, ali i dezavuiranju odluka američkog suda što bi mogla biti ozbiljna blamaža Zagreba u bilateralnim odnosima sa SAD. Zatim, ima tu i nepoštivanja Ustava SAD, konkretno člana 4 i amandmana  7 i 14 koji govore o tretmanu sudskih presuda. Da li je to sutkinja Tisanić Vilček znala ili ne, sad nije bitno. Ali je sigurno imala obvezu poštivati i američki Ustav u domenu pravnog uvažavanja kroz bilateralnu pravnu komunikaciju. Njeno ignoriranje američke presude zapravo je najgrublje kršenje međusobnih pravnih obaveza Hrvatske prema SAD. Dakle, sumnjam da će SAD ignorirati argumente i prigovore na ponašanje zagrebačkog Osnovnog građanskog suda koje ćemo im dostaviti."

Subašić o procjenama američkih obavještajaca: Najava konflikta ili upozorenje na budnost!?

Zašto RH štiti agresore?

U traganju za razlozima ovakvog "pokroviteljstva" Hrvatske prema agresoru moramo se podsjetiti iznenadnog helikopterskog desanta Milorada Dodika na Hvar prošlog ljeta gdje ga je dočekao hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Histerija oko (ne)legalnosti preleta helikoptera MUP-a Srbije preko Bosne i Hrvatske zakamuflirala je razloge posjete. Međutim, portal Radiosarajevo.ba tada je objavio informaciju (koja je kontrolirano procurila)  da je tema sastanka bila Vučićeva urgencija (preko Dodika) kod Milanovića da se na zagrebačkom sudu stopira verifikacija, a time i izvršenje američke presude. Ovu informaciju nikad nisu demantirali ni Dodik, ni Milanović.

Zašto se štite počinioci? Jedna opcija je da je u pozadini i politička, i klasična korupcija u pravosuđu, a koju generiraju pojedinci iz političkog vrha. Ali, postoji i mogućnost da ovakav pokroviteljski stav Zagreba prema Srbiji i RS tj. taj "hrvatski interes i zaštita javnog poretka" proizlazi iz bojazni da bi ekonomski devastirani susjed (Srbija i RS kao dio BiH) postao ozbiljan riziko-faktor na granici Hrvatske pa ih se zato spašava bankrota.

Međutim, jednako je opasno imati susjeda koji provede agresiju i genocid prema svim okolnim državama, a onda prođe sa samo nekoliko desetaka osuđenih ratnih zločinaca i 72 dana bombardiranja.

Ako je samo to sankcija, zašto Srbija ne bi ponovila agresiju onda "kada se stvore povoljne međunarodne i geopolitičke okolnosti", kad i ako Rusija pobjedi u Ukrajini, kad i ako Tramp postane predsjednik SAD, a u Evropi prevladaju desničari itd. kako priželjkuju Vučić i Dodik, a možda i Milanović!

U svakom slučaju ništa novo u politici i praksi susjeda / komšija prema Bosni. Tako da nedavno glasanje Hrvatske "za" Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici, što je bilo prirodno, u svjetlu ove "odbijenice" sada izgleda licemjerno. Dakle, ova odluka je direktna zaštita srpskog agresora od sankcije pa bi hrvatsko pravosuđe i političke elite morale objasniti razloge.

*Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba. Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (7)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak