Murphy kritikovao Čovića: "Izabrao je da slijedi sopstvene interese, a ne interese stanovnika FBiH"

Drastične promjene geopolitičke situacije u proteklih 18 mjeseci natjerale su Evropljane da razmisle o sopstvenoj energetskoj sigurnosti i da poduzmu mjere ka diverzifikaciji i smanjenju stepena zavisnosti od zemalja koje bi koristile energiju kao oružje. 

Piše: Ambasador SAD u BiH Michael Murphy

Bosna i Hercegovina bi imala koristi od istog pristupa. Južna interkonekcija trenutno je jedini provodivi projekat koji bi omogućio da BiH prekine potpunu ovisnost o jednom izvoru za snabdijevanje prirodnim gasom, Rusiji. Isto tako važna je i činjenica da bi projekat osigurao nova radna mjesta i ekonomski rast Federacije BiH i Bosne i Hercegovine. Nažalost, opstrukcije lidera HDZ BiH Dragana Čovića sprečavaju da ovaj vitalni projekat ide dalje.

Evo šta Čović blokira. Južna interkonekcija je gasovod kojim bi BiH bila povezana sa širom evropskom mrežom gasovoda preko Hrvatske što bi omogućilo uvoz gasa iz izvora koji nisu Rusija.  Novi izvori energije podjednako su dobri za potrošače, vlasti i privredu. 

Njima se osigurava dodatno snabdijevanje energijom u Federaciji BiH, uključujući područja koja nikada nisu imala pristup prirodnom gasu. To bi omogućilo privredni rast, nova radna mjesta i napredak u više oblasti. 

Kompanije i industrijski kompleksi mogli bi preći na korištenje čišćih goriva, što bi umanjilo zagađenost zraka. Stručnjaci procjenjuju da bi Južnom interkonekcijom bilo odmah osigurano na stotine radnih mjesta u građevinskom sektoru, uz dodatnu korist kompanijama koje opslužuju te radnike. 

Novi izvori energije bi gotovo izvjesno osigurali više od 1.000 stalnih radnih mjesta jer bi omogućili kompanijama da prošire poslovanje, a svi građani BiH imali bi koristi od sigurnog i pouzdanijeg snabdijevanja koje omogućava povezanost sa evropskom mrežom gasovoda preko Južne interkonekcije.

U ljeto prošle godine HDZ BiH Dragana Čovića uskratio je podršku BH-Gasu, zaduženom za proizvodnju i transport gasa u Federaciji BiH, angažman na razvoju i izgradnji Južne interkonekcije.  Blokada Zakona o Južnoj interkonekciji od strane HDZ BiH desila se nakon što je ova stranka glasala za isti zakon u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH 2021. godine. Uprkos dobroj volji koalicionih partnera u Federaciji BiH da se ide dalje sa projektom, Dragan Čović izabrao je da slijedi sopstvene interese, a ne interese stanovnika Federacije. 

On i njegova stranka zanemarili su odgovornost koju predstavlja učešće u vlasti kontinuiranim odbijanjem da se uključe u važne aktivnosti unapređivanja upravljačke strukture u BH Gasu, što bi kompaniji omogućilo da provede ovaj projekat. Rezultat toga je zastoj u provedbi projekta uprkos činjenici da su lideri u vlasti i privredi podjednako identificirali Južnu interkonekciju kao suštinski prioritet za BiH.

Umjesto da se krene dalje sa BH Gasom, jedinom kompanijom koja ima kapacitet i koja je spremna da preuzme ovaj projekat kao izvođač, HDZ BiH sada insistira na uspostavi drugog operatera za transport gasa pod etničkom kontrolom Hrvata. Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i sa tehničkog i sa ekonomskog stanovišta. 

Uspostava drugog operatera za transport gasa povećala bi troškove potrošačima, dalje podijelila tržište gasom u BiH, potkopala funkcionalnost vlasti u Federaciji BiH, kreirala prostor za jači maligni uticaj Rusije i drastično iskomplikovala pregovore o izgradnji interkonekcije sa finansijskim institucijama, kao i sa Hrvatskom, što bi projekat učinilo gotovo nemogućim.

Vremena je sve manje. Međunarodne finansijske institucije odustaju od finansiranja novih projekata za prirodni gas, a njihova spremnost da podrže interkonekciju vremenom će biti sve manja. Dalja odgađanja mogu dovesti do toga da bi potrošači i poslovni subjekti u Federaciji morali platiti više za isti projekat – ili, još gore, da uopšte ne dođe do izgradnje Južne interkonekcije, čime će BiH izgubiti brojne ekonomske i sigurnosne koristi koje projekat donosi. Bez potrebnog finansijskog učešća, BiH će ostati i bez skoro 26 miliona eura (27,9 miliona USD), odnosno sredstava iz grantova Evropske unije iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan.

Nejasni prijedlozi u vezi sa alternativnim izvorima finansiranja, koji teško da mogu biti realizovani, tek su jedna u nizu distrakcija pogotovo ukoliko ne bude postojao okvirni zakon za sam projekat, usklađen sa međunarodnim standardima i ekonomski opravdan. Drugim riječima, moguće je da će stav Dragana Čovića prema Južnoj interkonekciji uništiti ovaj projekat.

Put realizacije projekta je jasan. Prvo i osnovno, projekat se ne može, niti će ikada moći biti realizovan bez neophodnih zakonskih rješenja. Zakon o Južnoj interkonekciji mora biti usvojen, bez amandmana koji bi stvorili prostor za korupciju ili etničku segmentaciju.

Privredno društvo BH-Gas, zaduženo za proizvodnju i transport gasa u Federaciji, mora biti unaprijeđeno i restrukturisano kako bi bilo na usluzi svim građanima Federacije, a sve posredstvom reformisanja Nadzornog odbora i uprave. Vlada Federacije BiH hitno treba uputiti zahtjeve za finansiranje prema odgovarajućoj međunarodnoj finansijskoj instituciji i za grantove EU. Nepostupanje u vezi sa Južnom interkonekcijom produžiće zavisnost o Rusiji, čime će građani Federacije biti lišeni ekonomskih prednosti koje sa sobom nosi novi izvor ovog energenta. 

BiH se nalazi na energetskoj raskrsnici, a HDZ BiH blokira put ka evropskim integracijama i energetskoj sigurnosti. Ova opstrukcija sada prijeti da uništi svaki tračak nade za energetsku diverzifikaciju, da onemogući otvaranje novih radnih njesta koje ovaj projekat sa sobom nosi, te ograniči ekonomski rast u Federaciji BiH.

Izbor je jasan: učiniti što je ispravno za građane Federacije i BiH ili staviti lične interese ispred interesa građana. Koji put će Dragan Čović izabrati? Ako izostane brza reakcija, to će biti jasan signal i BiH i međunarodnoj zajednici šta su tačno prioriteti za Dragana Čovića.