Jasna Kovo: Praznikujmo rat

Radiosarajevo.ba
Jasna Kovo: Praznikujmo rat


Piše: Jasna Kovo

Obilježavali smo kraj posljednjeg rata u BiH, obilježavali smo i nezavisnost Republike Bosne i Hercegovine, sporili se oko preimućstva na praznikovanje Dana državnosti BiH, stvarali smo kultove ličnosti u figurama naših i njihovih političkih poglavara, i sada je došao taj sudbonosni trenutak da pobjedonosno i prkosno, no pomalo i žrtveno,  obilježimo simboličnih 20 godina od početka rata!

Univerzum jednoumlja
Senat Univerziteta u Sarajevu je donio odluku o raspisivanju konkursa za izbor najboljih literarnih i likovnih radova povodom 20 godina od početka rata i to na temu: ''Žena/majka u vremenu rata:  Bogatstvo vrela vrijednosti, dostojanstva, osjećajnosti, hrabrosti, mudrosti i plemenitosti žene/majke u Bosni i Hercegovini''?Univerzitet je doslovno shvativši svoju nominalnu slojevitost postao i doslovnouniverzalan te je konkurs širokogrudno raspisan i za učenike osnovnih i srednjih škola, studente – učenike Univerziteta, ali i građane Bosne i Hercegovine, i ne omeđujući se granicama teritorije Bosne i Hercegovine, konkurs je otvoren i za sve građane BiH u dijaspori.

Bosna je majka
Konkurs otvara dva krucijalna pitanja:

1. Zašto je Univerzitet u Sarajevu raspisao konkurs čiji je cilj potaknuti školarce i građane Bosne i Hercegovine i dijaspore na čin pamćenja i sjećanja početka rata?

2. Kome ja namijenjen konkurs UNSA-e na temu ''Žena/majka u vremenu rata:  Bogatstvo vrela vrijednosti, dostojanstva, osjećajnosti, hrabrosti, mudrosti i plemenitosti žene/majke u Bosni i Hercegovini'', odnosno zašto je figura žene/majke temeljni nositelj rada?

Univerzitet je slijedom tradicije svoga utemeljenja odlučio potvrditi praksu sjedinjenja politike i sebe kao institucije. Proglasivši se krovnom institucijom znanja, Univerzitet u Sarajevu ide korak dalje i otvara svoja vrata običnim građanima BiH, ali i školarcima osnovnih i srednjih škola. Memorijske konstrukcije kolektiviteta prvenstveno se produciraju u školi (visokoobrazovanoj, srednjoj i osnovnoj), neophodna je stoga strategija koja će prividno udaljavanje od teme učiniti suptilnijim zadatkom.

Rodna senzibiliziranost je na djelu: tema će biti žena, tj. majka u ratu. Zašto žena u rat? I zašto je žena nužno i figura majke u rat? U konkursu se ne ostavlja mjesta za razmišljanje o temi, objašnjenje je suptilno kao i radovi koji se očekuju: Bogatstvo vrela vrijednosti, dostojanstva, osjećajnosti, hrabrosti, mudrosti i plemenitosti žene/majke u Bosni i Hercegovini. Pridodati atributi žene, tj. majke svojevrsna su uputa kakav rad je poželjan na konkursu: žena je majka, majka je Bosna, Bosna je bila u ratu, žena je nužno vrelo vrijednosti, ona je dostojanstvena kao i naša Bosna, žena je osjećajna, hrabra kao i naši heroji, i nadasve ona je plemenita. Očevidno je da Univerzitet svjesno reproducira i potiče na usvajanje patrijarhalnih i šovinističkih stavova kod učenika, ali i običnoga građanina BiH i dijaspore. Žena je glavna okosnica svih radova koji se očekuju raspisanim konkursom, i shodno tome, ciljane grupe su dobile i teme čiji smisao varira u odnosu na osnovni.

Rođen sam 96., 97., …, 2002.
Zašto je problematično da konkurs bude namijenjen svima? Možda zbog toga što konkurs gubi održivost platforme na kojoj počiva: 20 je godina od početka , a meni tek 10. Čini se kao da je Univerzitet i ovome problemu doskočio, stoga je osnovcima zadana tema: Moja majka braniteljica Bosne i Hercegovine. Stoga i poistovjećivanje žene i majke. Objašnjenje je jednostavno: Literarni i likovni radovi o ovoj temi trebaju istaći prenošenje iskustva opstanka u opkoljenom Sarajevu i drugim gradovima i područjima Bosne i Hercegovine. Osnovci učestvuju u izgradnji svoga pamćenja rata interpretacijom majčine uloge u očuvanju Bosne i Hercegovine. Intencija je jasna: majka je naratorica, učenici su samo medij koji prenosi tuđe iskustvo. Kolektivno pamćenje početka rata uspjelo.

Za razliku od osnovaca, nešto stariji učenici, srednjoškolci su dobili slijedeći naputak, pisati o temiRat, opsada i žena – u riječi, slici ili fotografiji

Kroz svoje literarne radove o ovoj temi (esej, pripovijetka, poezija, dramska forma, intervju itd.) učenici trebaju iskazati svoja saznanja o ratu u BiH i o opsadi Sarajeva. Radovi mogu biti i likovni, kao i u formi zbirke fotografija o ženama u vrijeme opsade. Neznatno stariji od osnovaca današnji srednjoškolci su uglavnom rođeni tokom rata. Kako je onda moguće da oni, ili još gore, osnovci pišu i svjedoče literarnim, likovnim, ili pak fotografskim radovima o ratu. Apsurdnost konkursa za srednjoškolce sadržana je i u činjenici da radove mogu uobličiti zbirkom fotografija o ženama u vrijeme opsade. Je li uistinu moguće da je sastavljač konkursa previdio stvarni uzrast srednjoškolaca? Ili je konkurs pretendirao na fotografiju o ženama koje su preživjele opsadu i eventualno fotografsko svjedočanstvo ilustrirat će posljedice ratnog užasa? Kako da srednjoškolac zna šta je sastavljač mislio i kakvu fotografsku zbirku on sad treba da dostavi (umjetničku, reportersku, ratnu, poslijeratnu)?

Studenti kao i građani BiH pišu na temu: Bogatstvo vrela vrijednosti, dostojanstva, osjećajnosti, hrabrosti, mudrosti i plemenitosti žene/majke u Bosni i Hercegovini 
Kroz radove o ovoj temi studenti i građani BiH trebaju iskazati svoje spoznaje moralnih vrijednosti koje su temeljile borbu i otpor. Pored već analiziranih atributa žena (o) kojima se sastavljaju radovi, konkurs apelira na iskazivanje moralnih vrijednosti, ne bilo kakvih nego onih koji se temelj patriotskih parola o borbi i otporu. I naposljetku namijenjena je i prikladna tema građanima BiH u dijaspori: Život žene u izgnanstvu – Građani BiH koji se nalaze u dijaspori kroz ovu temu mogu iskazati svoja iskustva iz novih domova i osjećanja zbog udaljenosti iz domovine. Figura žene izmješta se u izgnanički prostor, ne ostavljajući prostora za neko drugo čitanje. Patriotska veza žene i domovine nije poželjno nego nužno očekivanje  od rada.

Pamtiti početak rata ključno je identitarno mjesto građana BiH, nedvosmisleno poručuje raspisani konkurs. Nadasve je značajan učinak Univerziteta u produbljivanju patrijarhalnih vrednota žena: poistovjetivši ženu sa majkom – roditeljicom heroja, Bosnu sa simboličkim tijelom žene – majke, jasan je i pokazatelj univerzalnih (čitaj partikularnih: nacionalnih, patriotskih, patrijarhalnih) vrijednost i znanja na kojima Univerzitet predano radi. Zašto Univerzitet manipulira ženom i ženskom tematikom u konstruiranju pamćenja na rat? I nadasve zašto je 20 godina od početka rata prigodan za raspisivanje konkursa na ovu temu? Jesu li se ova dva škakljiva pitanja konačno srodila: Vi što ste tražili rodnu senzibiliziranost dobili ste je u željenompaketu sa kontinuiranim radom na nezaboravljanju ratnog užasa. Naša poželjna figura žene je samo ona koja pronosi ideju kolektivne patnje i užasa! – odrješito poručuje Univerzitet!

Napomena: Najbolje radove birat će Redakcioni odbor sačinjen od nastavnika Univerziteta. Najbolji radovi će se štampati u publikacijama, a nagrađenim u sve četiri kategorije zagarantirane su i novčane nagrade:
1. mjesto: 1000 KM
2. mjesto:  750 KM
3. mjesto:   500 KM


Stavovi iznešeni u rubrici 'Ja mislim' nisu nužno i stavovi portala Radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak