Jakob Finci o sarajevskoj Hagadi

Sudbina sarajevske Hagade, stare oko 650 godina, na neki način odslikava današnje apsurde Bosne i Hercegovine, kaže za Radio Slobodna Evropa Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH.

"Mnogi kažu da tamo gde prestaje logika – počinje Bosna i Hercegovina. To znači da za mnogo toga što se dešava u njoj nema logičnog objašnjenja. Naravno, mi smo svi skloni teorijama zavjere, ali u ovom slučaju ne mislim da se radi o bilo kakvoj zavjeri da bi se tako značajno blago BiH krilo od očiju i domaće i međunarodne javnosti", rekao je Finci.

Gospodin Finci je o ovom remek djelu govorio u četvrtak u Jeruzalemskoj sinagogi u Pragu, u organizaciji udruženja Lastavica.

Knjigu, koja je nastala u Španiji, preživela inkviziciju, krajem 19 vijeka otkupio je Zemaljski muzej u Sarajevu. Požrtvovanošću pripadnika različitih naroda spašena je od nacista tokom Drugog svjetskog rata kao i tokom 1990-ih. Međutim, zbog nacionalnih podjela sada malo ko u BiH brine za kulturu, u tom kontekstu i za Hagadu.

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa Jakob Finci se osvrnuo na problem finansiranja kulturnih institucija, među kojima je i dom sarajevske Hagade - Zemaljski Muzej.

"Nažalost, ne postoji rješenje za ovih sedam značajnih institucija iz oblasti kulture, koje je svojevremeno formirala Republika Bosna i Hercegovina, a koje nije preuzela Dejtonska Bosna i Hercegovina, odnosno nije ih smjestila ni u Ustav niti u druge normativne akte. Zbog toga njihovo finansiranje visi u vazduhu i uglavnom zavisi od snalažljivosti rukovodilaca ovih institucija i dobre volje grada i kantona Sarajevo ili donatora koji su spremni da pomognu", rekao je Jakob Finci i dodao da je premalo samo četiri dana godišnje izložiti Hagadu u javnosti i dodao da za takve stavove iz Zemaljskog muzeja nema obrazloženja.

"Jednostavno, nema obrazloženja, osim štednje i nemogućnosti da Hagada bude stalno izložena, mada smo mi velikom akcijom raznih međunarodnih donatora uspjeli da obezbjedimo sobu koja je 100-procentno sigurna, odnosno zadovoljava sve uslove za držanje takvih knjiga i njihovo pokazivanje. To znači ujednačena temperatura, vlažnost i ostali važni elementi. Međutim, uprkos tome, Hagada i dalje stoji u sefu, a ne tamo gdje bi joj bilo mjesto", dodao je Finci i istakao da ono čime bi se cijeli svijet ponosio, nema razloga da "mi krijemo i stidimo se."

Madrid i New York žele vidjeti sarajevsku Hagadu

Po Fincijevim riječima Hagada ima čitav niz poziva za gostovanje – od muzeja u Madridu, Metropoliten u New Yorku do izraelskog muzeja u Jerusalimu.

"Svi bi željeli da imaju Hagadu makar sedam dana da bi je pokazivali. Međutim, postoji neki bezrazložni strah da Hagada, ako jednom ode iz Sarajeva više se nikad neće vratiti, što je, naravno, danas u 21. vijeku nemoguće zamisliti", istakao je Finci.

New York Times je vrijednost ovog djela procenio na čak 700 miliona dolara. No, od materijalne, još je veća njena duhovna vrijednost. Tako je u Hagadi zapisano da je zemlja okrugla – dva vijeka prije nego što je zbog sličnog stava Đordano Bruno završio na lomači.

"Prava je misterija kako je i gdje je nastala i zbog čega je sve prikazano kako je prikazano, jer pored tih šest dana stvaranja svijeta ima i sedmi dan kada neko, a nema drugi nego onaj ko je stvorio svijet – što će reći Bog sam – sjedi i odmara se. To je prvi put da se u takvoj literaturi pojavljuje slika nečega što bi mogao da bude Bog lično", rekao je Finci.

"Upravo to čini ovu Hagadu nesamjerljivom sa bilo kojom drugom. Naime, iz tog perioda je sačuvano još nekoliko Hagada, ali je Sarajevska posebna po svojoj ljepoti i jasnosti ilustracija. Osim toga, prikazan je kompletan dio iz Starog zavjeta, odnosno Mojsijevo petoknjižje od stvaranja pa sve to izlaska iz egipatskog ropstva i dolaska u zemlju Izraela – što nije karakteristično za ostale Hagade. To je stripovana istorija svijeta, što sarajevsku Hagadu čini posebnom", rekao je u intervjuu za RSE Jakob Finci

"S druge strane, prvi zapis na koricama u Hagadi pokazuje da je 18 godina nakon izgona (Jevreja iz Španije 1492.), što će reći 1510, da je knjiga promjenila vlasnika, ali je veoma pažljivo izbrisano ime prodavca i kupca i, to što nas u 21. vijeku veoma zanima, koja je bila cijena u to vrijeme", rekao je predsjednik Jevrejske zajednice BiH.

Finci je dodao da je sasvim je jasno da je Hagada imala samo jednog autoru, jer je stilski veoma ujednačena, te da je teško naći puno autora koji bi na isti način prikazivali ljudske likove.

Kompletan intervju sa predsjednikom Jevrejske zajednice BiH Jakobom Fincijem o Hagadi možete pročitati na portalu Radio Slobodne Evrope.