Imre Kanász: Našoj braći, hrabrim Bošnjacima, daleko od svoje domovine...

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Nadavno su povodom Dan heroja, mađarska općina Nagyharsány, lokalne društvene organizacije i stanovnici održali spomen manifestaciju bosanskim, bošnjačkim vojnicima koji su dali živote daleko od svoje domovine, Bosne i Hercegovine.

Ovim povodom prenosimo tekst profesora Imrea Kanásza, mađarskog lokalnog historičara i odličnog poznavatelja ovog dijela naše zajedničke prošlosti: 

Tokom Prvog svjetskog rata u mađarskom gradu Nagyharsányju i njegovoj okolini bilo je stacionirano između 10-14.000 poljskih lovaca iz Bosne i Hercegovine, kao vojnika Austro-Ugarske monarhije. Njihova komanda bila je u gradu Siklósu. Vojnici su bili smješteni u barakama i kod lokalnog stanovništva.

Piše: Imre Kanász za Radiosarajevo.ba

Pomagali su u poljoprivrednim radovima na velikim, vlastelinskim, gazdinstivima, ali i na manjim, domaćinskim, imanjima. Prema sjećanjima mađarskih seljaka, bošnjački vojnici bili su veoma vrijedni. O njima, za sada, postoji malo informacija u Mađarskoj.

Zarobljenici Srbije

Ratni dokumenti, po završetku rata, odneseni su u Vojnohistorijski arhiv Austro-Ugarske monarhije u Beču. U njemu su pronađene neke stranice registra vojnog klera iz Villányja, prema kojima su vojnici sahranjeni u Nagyharsányju pripadali zamjenskoj eskadrili bataljona za opskrbu iz Bosne i Hercegovine.

U sastavu tog bataljona obično su bili stariji vojnici, starosti 50-55 godina, koji su, uprkos svom ratnom rasporedu i godinama, upućeni na ratište. U registru su naznačeni uzroci smrti, a od zaraznih bolesti navedeni su crijevna tuberkuloza, emfizem, senilnost, gastroenteritis, dizenterija i tifus. Skromna medicinska briga u bolnicama vjerovatno je dovela do slabljenja njihovih tijela i smrti. Zbog velikog broja oboljelih, rizik od infekcije za zdrave vojnike bio je visok.

Kada je 1918. srpska vojska zauzela Baranju, zarobili su i Bošnjake iz Nagyharsánya. Tako su oni postali ratni zarobljenici. Nastala je čudna situacija da su Bošnjaci – koji su postali podanici Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca – zarobljeni od strane svoje nove države jer su bili u službi nekadašnjih neprijatelja Srbije. O njihovoj sudbini, nakon zarobljavanja, u Mađarskoj se ništa ne zna.

Na groblju Siklós sahranjeno je trideset i sedam vojnika, na groblju Harkány isto toliko, na groblju Máriagyód deset, a na groblju Nagyharsány, čak, 491 bosanski vojnik.

Svi oni su poginuli u borbama ili su umrli od posljedica ranjavanja i zaraznih bolesti koje su harale u to vrijeme. Sredinom dvadesetih godina 20. stoljeća drveni križevi i bašluci zamijenjeni su kamenim nadgrobnim spomenicima.

Na groblju Hősök u Nagyharsányju postoje i tri izolirana groba, bez natpisa na spomenicima. Vjerovatno se radi o oficirskim grobovima. Groblje je ograđeno, a na kapiji je postavljena tabla s natpisom “Za zemlju". Groblja bošnjačkih vojnika su redovno njegovana do pedesetih godina 20. stoljeća, a potom su, zbog historijskih okolnosti, zapuštena.

Kamenje, koje se kotrljalo s planine smrskalo je neke nadgrobne spomenike u Nagyharsány. Groblje je bilo zaraslo u raslinje. Ured za društvene odnose i zbrinjavanje ratnih grobalja Ministarstva narodne odbrane Mađarske je 2011. godine – uz učešće općine Nagyharsány, lokalnog stanovništva i civilnih organizacija – obnovio groblje.

Svečano “otvaranje” obnovljenog groblja održano je 22. juna 2012. godine. Ministarstvo narodne odbrane Mađarske zamijenilo je sve uništene i oštećene nadgrobne spomenike. Zamijenjeni spomenici vjerodostojni su svojim izgledom originalnim spomenicima.

Svake godine na Dan heroja, općina Nagyharsány, lokalne društvene organizacije i stanovnici održavaju spomen manifestaciju bošnjačkim vojnicima koji su dali živote za Monarhiju.

* Autor je profesor, lokalni historičar u mađarskom gradu Nagyharsányju

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba