Harun Cero: Europski izbori i BiH – trebamo li se pripremiti za loše vijesti?

Evropski izbori su održani u jeku snažnih geopolitičkih previranja koja iz dana u dan mijenjaju geopolitičku sliku Evrope i svijeta, s vrlo neizvjesnim ishodom. Već je odavno jasno da je vrijeme mira, na koje smo navikli, barem kada je riječ o mlađim generacijama, koje nisu svjedočile ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, a prije toga i Evrope, isteklo i da slijedi period neizvjesnosti.

Piše: Harun Cero, za Radiosarajevo.ba

"Šahovska igra" na terenu koji, čini se, nema granica je počela najkasnije 24. Februara 2022. godine kada je Ruska Federacija pokrenula ničim izazvanu invaziju na susjednu Ukrajinu, a mnogi bi, uključujući mene, rekli i puno prije. Nakon toga je uslijedilo i otvaranje pandorine kutije u drugim fragilnim regijama Evrope i svijeta, a veliko je pitanje da li kolektivni Zapad, ako ga još uvijek možemo tako nazvati, ima kapacitete da se nosi s još jednim velikim sukobom, primjerice onim koji se odnosi na pitanje Tajvana i njegovog statusa.

Putinov desant

Mada vrlo upitno, po nekim prognozama, kraj 2024. bi mogao biti obilježen nekom vrstom dogovora/primirja između Rusije i Ukrajine. U svakom slučaju, rat u Ukrajini i njegov ishod će imati značajan utjecaj na područje Zapadnog Balkana. Jedno od velikih pitanja koje se postavlja je da li će Ruska Federacija poslije potencijalnog dogovora oko statusa Ukrajine i njenih regija stati ili će, kako je to nedavno najavio njemački ministar odbrane Boris Pistorius, kazavši da njegova zemlja mora biti spremna na rat do 2029., ruski predsjednik Vladimir Putin nastaviti svoj desant zapadno i jugozapadno od Moskve.

No, o tome drugom prilikom. Tema ovog teksta su nedavno održani Evropski izbori. Iako na konačne rezultate još uvijek čekamo, jasno je da su desne i ekstremno desne političke grupacije unutar Evropskog parlamenta ojačale.

Više je nego jasno da je, između ostalog, pomenuta Ruska invazija na Ukrajinu, ako ne pokrenula, onda ubrzala procese jačanja desnice i ekstremne desnice na Kontinentu. Iako se, kako su mnogi očekivali, nije desio razorni politički zemljotres i apsloutna pobjeda destruktivnih snaga u Evropi, razlog za brigu postoji.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Euroskeptični evropski konzervativci i reformisti su po dosad izbrojanim glasovima dobili 73 mjesta, što je za četiri više no u prethodnom mandatu, dok će ekstremno desničarska grupacija Identitet i Demokratija biti pojačana za devet mjesta, ukupno 58, u odnosnu na prethodni mandat. Pažnju treba također obratiti i na one koji sebe nazivaju nezavisnim unutar Evropskog parlamenta.

Velika odgovornost i breme će sada biti na nominalnim pobjednicima ovih izbora, Evropskoj narodnoj partiji i socijaldemokratama, ali i liberalima i zelenima, koji su doživjeli apsolutne poraze, izgubivši 23, odnosno 18 mjesta u Evropskom parlamentu. Na njihovu sreću, stranke evropske desnice i ekstremne desnice nisu ujedinjene i razilaze se po mnogim pitanjima, uključujući ona koja se tiču stava prema Rusiji, Kini etc. Ukoliko bi se desne i ekstremno desne stranke u EP-u ujedinile u svojim programima, činili bi drugu najjaču političku grupaciju unutar Evropskog parlamenta iza EPP-a, što bi zasigurno zadalo velike glavobolje liberalnim i progresivnim snagama i njihovim nastojanjima.

Stand by za EU

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, izvjesno je da će, barem na neko vrijeme, njen evropski put biti na stand by-ju, što zbog preslagivanja i pokrivanja portfolija unutar institucionalnog okvira Evropske unije, što zbog lokalnih izbora koji se bliže u toj zemlji. No, nisu to jedini razlozi.

Nacionalističke i revizionističke snage u zemlji i regiji, čiji su predvodnici predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nisu zainteresovani za evropski put BiH i dobrobit njenih građana, što je još jednom potvrđeno usvajanjem apsurdne Deklaracije na nedavno održanom "svesrpskom saboru".

Unutrašnji odnosi u BiH i utjecaj iz susjedstva se oslikavaju na reformski put te zemlje. Mnogi zakoni su na čekanju, a da će ua njihovo usklađivanje dugo trebati vremena prepoznala je i Evropska unija, koja je i pored najavljene finalizacije pregovaračkog okvira za BiH, zajedno s Ukrajinom i Moldavijom, ipak odlučila da se za održavanje prve Međuvladine konferencije između država članica EU-a i BiH mora uraditi nešto više.

Obzirom na ishod Evropskih izbora, liberalne i progresivne snage u zemljama predvodnicama Evropske unije će se morati pozabaviti same sa sobom i svojim unutaršnjopolitičkim pitanjima i neće biti prostora na najvišim nivoima za bavljenje BiH i regijom Zapadnog Balkana. Za očekivati je da će se implementacija tzv. Plana rasta za Zapadni Balkan nastaviti i da će taj proces biti predvođen od strane nižih nivoa unutar institucionalnog okvira EU-a.

Ovaj epilog Evropskih izbora bi mogao iskoristiti i premijer Mađarske, Viktor Orban, čija zemlja narednog mjeseca preuzima predsjedavanje EU-om. On i njegova vlada su već nakon zadnje posjete Milorada Dodika toj zemlji najavili jači angažman u BiH i na Zapadnom Balkanu tokom predsjedavanja, no obzirom na nešto slabiji izborni rezultat Orbanovog Fidesza i ozbiljnog rivala na domaćoj političkoj sceni u vidu njegovog nekadašnjeg saveznika Petera Magyara,čija stranka je postala članica grupacije EPP, postoji mogućnost da ovog puta neće imati vremena za ovu regiju.

Nakon Evropskih izbora, postavlja se i pitanje budućnosti transatlantskog saveza, odnosno poruke koju će liberalne snage predvođene EPP-om poslati ka Washingtonu i da li će to moći (htjeti) uraditi bez konsultacija s desnicom i ekstremnom desnicom. Ne smijemo zaboraviti da bi se na drugoj strani uskoro mogao naci predsjednik SAD-a u vidu Donalda Trumpa.

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.