Adnan Ćerimagić za Radiosarajevo.ba o izborima za EP: Politički zemljotres u Europi!

3
F. V.
Adnan Ćerimagić za Radiosarajevo.ba o izborima za EP: Politički zemljotres u Europi!
Foto: EPA-EFE / Slavlje francuskih nacionalista nakon izbora

Izbori za novi saziv Europskog parlamenta pokazuju da Europa skreće u desno. Nacionalne, populističke i ekstremne stranke su u usponu. Iako najjača snaga ostaje Europska pučka stranka, mediji izvještavaju o "velikom rastu krajnje desnice i velikom padu liverala i zelenih", što nameće pitanje kuda ide Europa? 

Tim povodom za portal Radiosarajevo.ba govori Adnan Ćerimagić, viši analitičar za Zapadni Balkan u ekspertskoj organizaciji Inicijativa za evropsku stabilnost (ESI). 

"Europski izbori se odvijaju u tri trećine. Prva, za Europski parlament, upravo je završena. U drugoj trećini šefovi vlada i država EU odlučuju o najznačajnijim pozicijama u EU, vodstvu Europskog vijeća i Europske komisije, i poziciji Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, a ponekad i predsjednika Evropskog parlamenta. U završnoj trećini, kandidat za vodstvo Evropske komisije traži podršku u Europskom parlamentu prvo za sebe i plan za narednih pet godina, a onda i za komesare koje mu predlože vlade zemalja članica", govori Ćerimagić.

U 20 fotografija pogledajte kako je večeras bilo na Koševu i razdragane navijače na stadionu

U 20 fotografija pogledajte kako je večeras bilo na Koševu i razdragane navijače na stadionu

Šok u Francuskoj

Prva trećina europskih izbora završila je na površini, ukoliko se pogleda omjer snaga u Europskom parlamentu, sa odnosima koji ostaju manje-više nepromjenjeni. 

"Većina okupljena oko najjače, Europske narodne stranke (EPP-a), može da ostane ista. Naravno, primjetno je određeno jačanje ekstremne desnice i slabljenje ljevice, ali ne na nivou kako su neki predviđali. Međutim, ukoliko se pogleda ispod te površine, dogodilo se nekoliko značajnih političkih zemljotresa. Tu, naravno, prije svega mislim na Francusku gdje je ekstremna desnica dobila ne samo više nego duplo glasova od stranke predsjednika Macrona, već je dobila i više nego zbir glasova drugoplasirane i trećeplasirane stranke, predsjednika Macrona i socijalista. To je već proizvelo i posljedice, predsjednik Macron je raspustio parlament i zakazao izbore za mjesec dana", ističe Ćerimagić za portal Radiosarajevo.ba

Predsjednik Macron je preuzeo inicijativu, i time stavio francuske glasače pred konkretan izbor, kao i svoju političku ostavštinu i pravac EU u budućnosti. 

Adi Ćerimagić
FOTO: Facebook: Adi Ćerimagić

"Zemljotres se dogodio i u Njemačkoj, gdje je vladajuća semafor koalicija predvođena kancelarom Scholzom zadobila težak šamar. Ne samo od pobjedničkih CDU i CSU, već i od ekstremne desnice predvođene AFD-om. Od sinoć se u Berlinu traže odgovorni i zaziva fundamentalna promjena kursa vlade, a neki čak pozivaju i na nove parlamentarne izbore", analizira Ćerimagić.

Izbori su donijeli i nekoliko pozitivnih iznenađenja, od Nizozemske do Poljske, ali i na parlamentarnim izborima koji su održani u Belgiji, gdje su pobjede ekstremno desnih stranaka izostale. Slabljenje podrške Orbanovom Fideszu se također vidi kao pozitivna vijest. 

"EU sada ulazi u drugu trećinu, izbor vodećih pozicija, i tu je utisak da su šanse Ursule von der Leyen da ostane na čelu Europske komisije nešto veće. Mada ništa nije gotovo dok ne bude gotovo. Ono što jeste sigurno je da će tzv. motori EU, Francuska i Njemačka, u drugu i treću trećinu europskih izbora ući sa značajno oslabljenim Predsjednikom i Kancelarom, i da će u narednom periodu biti zaokupljeni prije svega internom politikom", kaže sagovornik portala Radiosarajevo.ba

Očekivanja u BiH

Šta može očekivati Bosna i Hercegovina?

"Iz perspektive zapadnog Balkana i BiH, EU će u regiji u narednih par mjeseci biti predstavljena kroz Novi plan za rast za zapadni Balkan, i kroz izostanak neke značajnije aktivnosti na najvišem političkom nivou iz ključnih zemalja članica EU. U očekivanju baš ovakvog razvoja događaja, Mađarska je planirala i najavila, kao predsjedavajuća EU od 1. jula, da iskoristi priliku za dalji prodor i jačanje vlastitog i najčešće negativnog uticaja u regionu, od Sjeverne Makedonije do BiH. Ostaje da se vidi do koje mjere će slabiji Orbanov rezultat na izborima za Europski parlament, i najavljeno članstvo njegovog sada najvećeg rivala u EPP-u, natjerati Orbana da promjeni te planove i posveti se očuvanju svojih pozicija na EU nivou. Nadati se da će imati što manje vremena za bavljenje regijom", vjeruje Ćerimagić. 

Bez jasne perspektive

U nekom srednjoročnom ili dugoročnom smislu, nemoguće je prognozirati kojim putem će ići EU politika prema regionu.

"EU, nažalost, osim Novog plana za rast, i minimalnih koraka ka članstvu nekih zemalja regije, uključujući i BiH, sva velika pitanja ostavila je za period nakon europskih izbora. U isto vrijeme te odgovore je vezala i za dublju reformu same EU. S obzirom na trenutni politički zemljotres u Berlinu i Parizu, nemoguće je kazati kuda idu EU i njena politika proširenja. Sve to, naravno, apostrofira ono što su mnogi upozoravali, a to je da je u europske, britanske i američke izbore, regija ušla bez jasne perspektive, politike i ponude Zapada. To je ostavilo prostor regionalnim akterima, ali i Rusiji, Kini i drugim, da pokušaju pogurati neke svoje ekstremne agende. Ono što je u subotu usvojeno u vidu deklaracije u Beogradu, tokom svesrpskog sabora, naprimjer, jedan je takav primjer. Ostaje da se vidi do koje mjere će se i kako takve agende u narednim mjesecima provoditi", zaključuje Ćerimagić.

Njemačka u haosu: "Ovo je katastrofa, 'pao' i Berlin - evo ko je dao glas ekstremnim desničarima"

Njemačka u haosu: "Ovo je katastrofa, 'pao' i Berlin - evo ko je dao glas ekstremnim desničarima"

Glasanje na izborima za Europski parlament počelo je u četvrtak. U Nizozemskoj, u nekim se zemljama glasalo se dva dana, a u većini su zemalja europski izbori održani u nedjelju, 9. juna. Ukupno je u četiri dana moglo glasati oko 360 milijuna birača iz 27 članica Europske unije. 

Na valu ekonomskih i kulturnih nesigurnosti, porasla potpora desnim i populističkim strankama diljem EU. Krajnje desna Alternativa za Njemačku, uspješno je iskoristila zabrinutost dijela građana zbog migranata obećanjima o deportaciji čak i onih s njemačkim državljanstvom. AfD-u je popularnost samo rasla dok ih nije potresao niz skandala koji uključuju stranačke glavne kandidate, bliskih Rusiji i Kini, kao i korištenje nacističkih slogana. Na valu istih nesigurnosti, profitirala je i nizozemska krajnja desnica. Nakon što je 25 godina bio manjinski glas u parlamentu, Geert Wilders je uspio osvojiti vlast.

Na tom tragu, najveća bi pobjednica izbora mogla biti osoba čije se ime uopće ne nalazi na glasačkom listiću. Čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen i njena stranka Nacionalno okupljanje.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (3)

/ Povezano

/ Najnovije