Fletcher M. Burton: Razbijanje začaranog kruga

Srebrenica – područje na kojem su počinjena najstrašnija ubistva u Bosni i Hercegovini. Posjetioci koji dolaze u taj grad, često kažu da, a možda i zbog slučajnog utjecaja klime, ovo mjesto odiše ili zagušljivom vrelinom ili jezivom hladnoćom. Srebrenica – uvijek je ili vatra ili led.

Piše: Fletcher M. Burton

Početkom jula prošle godine, stajao sam na užarenom suncu na velikom groblju u srebreničkom memorijalnom centru, zajedno s preko 30.000 ožalošćenih žena i muškaraca koji su se tamo okupili. Svi su doputovali taj dan, neki izdaleka, iz inostranstva, a neki iz obližnjih gradova. Okupili su se kako bi se prisjetili članova porodice i prijatelja, njih preko 8000 muškaraca i mladića, koji nisu napustiti grad 1995. godine. Za Srebrenicu, juli je doba komemoracije žrtavama genocida, znak sjećanja na one koji su iščezli, te doba ukopa ostataka pronađenih tijela.

Taj trenutak me podsjetio i vratio unazad u vrijeme kada sam boravio u Sarajevu tokom tih sudbonosnih dana u julu 1995. godine, gdje sam bio na dužnosti u ambasadi SAD-a, upravo u vrijeme kada su se desili ubilački napadi na Srebrenicu. Sada, u OSCE-u , moj zadatak je pomoći ljudima kako da pamte prošlost tako i da ponovo osmisle budućnost.

Tenzije su proteklo ljeto u Srebrenici bile čak i veće nego obično zbog toga što su predstojali općinski izbori zakazani za jesen. Po prvi put, bošnjački kandidat nije mogao polagati nikakvo posebno zakonsko pravo na poziciju načelnika. Bošnjaci i Srbi su se morali natjecati preko glasačkih kutija.

Terenski ured OSCE-a u Srebrenici postao je naš operativni centar. Premjestili smo njegove resurse u srce grada, kako bismo bili što bliži glavnim zbivanjima i izgradili snažne veze sa svima onima koji su sudjelovali u izbornoj kampanji, od pojedinačnih kandidata preko grupa aktivista do općinskih vlasti. Potom smo otvorili komunikacijske kanale među ovim lokalnim nosiocima aktivnosti, kao i kanal podnošenja izvještaja međunarodnim akterima. Kao rezultat toga, OSCE je pomogao u smanjenju tenzija i ostvarenju boljeg razumijevanja.

Čitav taj rad je doživio svoj vrhunac kasnije, u uspostavi miltietničke općinske administracije.

Na koji način se razbija začarani krug mržnje i uzajamnog optuživanja nakon nekog sukoba?

Ovo pitanje je i dalje krucijalno za Bosnu i Hercegovinu, kao i za Misiju OSCE-a, koja je uspostavljena ubrzo nakon okončanja sukoba prije 18 godina. Glavna vodilja u radu Misije je uvijek bila naša uvjerenost da je pomirenje od ključnog značaja za razbijanje začaranog kruga nasilja i za održiv mir.

Na koji način promoviramo pomirenje?

Jedan način je intervenirati direktno u trenutku izbijanja tenzija, kao što smo mi učinili u Srebrenici. U posljednje vrijeme veći naglasak stavljamo na pregovaranje i posredovanje.

Zamah smo dobili nakon što je Ministarsko vijeće OSCE-a donijelo odluku, 2011. godine, da se ojačaju kapaciteti OSCE-a na polju ranog upozoravanja, pružanja podrške uspostavi dijaloga, te pružanja podrške u posredovanju i postkonfliktnom oporavku. Kada smo intervenirali u ljeto prošle godine, primijenili smo metodologiju analize sukoba koju smo razvili u sklopu pilot projekata u Srebrenici, te u još dva centra, u Brčkom i Mostaru, dva potencijalna žarišta u državi.

Možda je još važniji posao koji obavljamo već godinama na jačanju „arhitekture građanskog društva“ u državi, u sudnicama, učionicama i salama za komisijske sastanke. Dobro uspostavljene demokratske institucije su od suštinskog značaja za ostvarenje pomirenja, a tako je i vitalno građansko društvo, koje ima koristi od tih institucija.

Sudnica

Sudnica je mjesto koje je od centralnog značaja za aktivnosti Misije koje vodimo na polju rješavanja ratnih zločina i kaznenih djela počinjenih iz mržnje. Mi pratimo suđenja širom države kako bismo ocijenili koliko se poštuje domaće zakonodavstvo i međunarodne obaveze. Utvrđivanje činjeničnog stanja o zločinima koji su počinjeni tokom rata i dovođenje počinilaca pred lice pravde omogućava žrtvama da se suoče s nasiljem koje se desilo u prošlosti i da ga prebrode, te sprječava ponovno izbijanje nasilja.

Mi podržavamo Bosnu i Hercegovinu u provedbi njene državne Strategije na polju ratnih zločina. Pružamo pomoć pravosuđu na raznim nivoima, u što spada i velika inicijativa koja ima za cilj poboljšanje kapaciteta potrebnih za procesuiranje predmeta ratnih zločina, kroz projekat koji finansira nekoliko donatora, a za koji će Evropska unija preuzeti finansiranje sredinom 2014. godine.

Sve dok se dozvoljava i toleriše međunacionalna mržnja, rane nanesene tokom proteklog sukoba će i dalje biti otvorene. Nedavno smo obavili studiju kako bismo utvrdili na koji način možemo najbolje pomoći na polju otkrivanja, prijavljivanja i procesuiranja ratnih zločina. U ovom našem izvještaju, naglašen je značaj civilnog društva i lidera civilnog društva u stvaranju okoline u kojoj se kaznena djela počinjena iz mržnje neće tolerisati.

Učionica

Učionica je mjesto na kojem se mogu razvijati vrijednosti i stavovi koji potiču toleranciju i povjerenje. OSCE Misija provodi projekat pod nazivom 'Indeks inkluzivnosti', kojim se ima za cilj okupiti nastavnike, roditelje i lidere zajednica da bi izradili zajednički plan za škole koje će biti inkluzivne i integrirane.

Pored toga, zahvaljujući trudu Misije, gotovo trideset udžbenika istorije je revidirano i uklonjene su riječi govora mržnje i isključiv etnički narativ, te je educirano gotovo 100 nastavnika istorije.

Sala za komisijske sastanke

U Bosni i Hercegovini postoji 14 parlamenata, što je odraz institucijske slojevitosti države s jednim državnim parlamentom, dva entitetska, deset kantonalnih i jednim parlamentom Brčko Distrikta. Rad ovih institucija je veoma vidljiv u javnosti. Oni se bave važnim pitanjima. Oni predstavljaju građane. Parlamenti pružaju institucijski okvir za pomirenje. Djelotvorni parlamenti, čiji članovi daju prioritet javnom interesu nad političkim interesom i interesom etničkih grupa, mogu predstavljati pozitivan primjer. Mogu stvoriti podlogu za rješavanje spornih pitanja.

Pristup koji naša Misija zauzima prema jačanju parlamentarne demokratije odražava se kroz naše aktivnosti na uspostavi parlamentarnih komisija koje su odgovorne za demokratski nadzor nad odbrambenim i sigurnosnim sektorom. Uspostava boljeg nadzora u ovim sektorima doprinosi procesu pomirenja jer se raniji instrumenti represije ili indiferentnosti pretvaraju u instrumente državne službe.

Dodjela Nobelove nagrade za mir Evropskoj uniji, 2012. godine, predstavlja simbol važnosti međunarodne dimenzije u poticanju na pomirenje. Ova nagrada ima poseban odjek na naš rad u Bosni i Hercegovini, gdje su razne međunarodne organizacije preoblikovale svoje aktivnosti kako bi se dao primat Evropskoj uniji. Proces evropskih integracija izbio je u prvi plan. Njegov značaj je velik jer definira budućnost države u kojoj je ostvaren širok konsenzus. Integracija na međunarodnom nivou može pomoći u izgradnji mostova na lokalnom nivou.

Naša Misija podržava proces pridruživanja. Naprimjer, pomogli smo u oblikovanju strukturalnog dijaloga o pravosuđu između Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Iskoristili smo svoje dugogodišnje iskustvo u praćenju suđenja u ovoj državi kako bismo dali prijedloge o tome na koji način ova država može uskladiti svoj pravosudni sistem sa zahtjevima Evropske unije.

Drugi međunarodni procesi integracije su takođe važni za prevazilaženje bolnog ratnog nasljeđa. Četrnaest hiljada izbjeglih osoba iz Bosne i Hercegovine i interno raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini imaće priliku da nastave s normalnim životom u sklopu Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, nastalog kao rezultat saradnje Vlada Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Naša Misija sarađuje s osobljem terenskih ureda OSCE-a, s Evropskom unijom, Visokim komesarom za izbjeglice i s Vladom Sjedinjenih Američkih Država na koordinaciji i finansiranju ovog velikog pothvata, od kojeg će koristi imati ukupno 74 000 osoba. Regionalni problemi zahtijevaju regionalna rješenja.

Zaključak

Izgradnja povjerenja i pomirenje zahtijevaju ulaganje truda na dugotrajnoj osnovi. Mi smo, u Misiji OSCE-a u Bosni i Hercegovini, naučili iz iskustva da se napredak ne odvija pravolinijski. Važno je biti realan. Važno je znati da će biti prepreka, smetnji. Važno je znati da se pomirenje ne može nametnuti, ali se može podržati. I, važno je biti kreativan i fleksibilan u oblikovanju aktivnosti prilagođenih određenim potrebama, biti principijelan, te pravedan i nepristrasan. Misija je u Srebrenici takođe naučila da je važno povjerenje. Vrijedno smo radili kako bismo stekli povjerenje svih strana. Povjerenje, koje se lako rasplamsa, ali i koje lako zahladi, predstavlja izvor pomirenja.

(Fletcher M. Burton je šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Ovaj članak je objavljen u časopisu OSCE-a „Sigurnosna zajednica“, izdanje 2/2013.)