Edin Subašić: Pokušaj "mirnog" likvidiranja države Bosne i Hercegovine

Nova posebna sjednica Narodne skupštine Republike srpske (NSRS) donosi nam novi problematičan dokument koji neće sada polučiti nikakve konkretne političke posljedice, posebno ne one zacrtane u njemu, ali, ipak, predstavlja novi iskorak separatističke politike (veliko)srpske elite iz Banjaluke i Beograda.

Piše: Edin Subašić, za Radiosarajevo.ba

Takozvani "sporazum o regulisanju odnosa Republike Srpske i Federacije BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim aktima" lukava je ponuda čelnika bh. entiteta Rs prema rukovodstvu bh. entiteta Federacija BiH da "mirnim putem" likvidiraju državu Bosnu i Hercegovinu. Dokument je i prije objavljivanja verbalno odbačen iz Sarajeva i od predstavnika Zapada, ali to neće biti dovoljno, jer situacija nije nimalo naivna...

Poeni protiv opozicije

Dakle, Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika srpska (RS) se pri ovom manevru ponovo sakrio iza NSRS, koja legalizira očito neustavan politički potez, a kako se ne bi izložio novoj krivičnoj prijavi. Jer, znatno je teže teretiti kolektivni organ zaštićen imunitetom. No, zna se da je Dodik „šef parade“ pa prije analize dokumenta treba naglasiti da je lično on u javnom prostoru već postigao bar dva efekta.

Prvo, on je napravio jasan, makar i fingirani, korak ka otcjepljenju i time poentirao protiv opozicije koja mu je redovno spočitavala dosadašnje isprazne najave referenduma o samostalnosti entiteta Rs. Zatim, uveo je i zvanično u politički dijalog temu raspada BiH i pri tome imenovao i sagovornike - vlasti u FBiH. Iz Sarajeva će se morati nekako odgovoriti na ovaj dokument što postaje - politički dijalog!

Što se tiče samog "sporazuma" analiza dokumenta ukazuje na opstajanje na uporištima separatističke politike, gdje se najprije nastoje dokazati „državnost i suverenitet entiteta Rs“ i teza da je Bosna država „sastavljena od dva entiteta“, pa se tako može i rastaviti.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Elementi "entitetske državnosti"

Kroz 15 tačaka posložen je „pravni osnov“ za prijedlog razlaza.

U članu 1. sugerira se da postoji „subjektivitet državnog prava“ oba entiteta, koji se pozivaju da ga poštuju. To se pojačava u članu 6., gdje se od entiteta koji se razdružuju traži da „...međusobno priznaju i poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i geografski integritet.“

Nadalje, u članu 12. najavljuje se omogućavanje dvojnog državljanstva (RS i FBiH), i to iz pozicije dviju odvojenih država!

Autori dokumenta, očito pažljivo doziranog u akademskim krugovima,  ovdje zanemaruju da su entitetska državljanstva već regulirana Ustavom BiH.

Član 2. naglašava obavezu entiteta tj. „novih država“ da „osiguraju mir, stabilnost, sigurnost svih građana i imovine“, predstavljajući ovu akciju kao isključivo političku, bez incidentnog potencijala. Sugerira se da je Rs „generator stabilnosti i dobrosusjedskih odnosa“!? 

U istom tonu u članu 4. najavljuje se posebna briga za ljudska i manjinska prava.

Ova tačke prvenstveno su građenje alibija pred međunarodnim faktorima. Dodik se pokušava otresti epiteta generatora nesigurnosti i nestabilnosti, ali i odgovornosti za eventualne buduće incidente koji bi bili posljedica poziva na razdruživanje. Rizik od incidenata indiciraju česta upozorenja iz FBiH da „razlaza, a posebno ne mirnog ne može biti“!

Vrlo providno dodvoravanje i preveniranje burne reakcije Zapada nalazimo i u članu 5. gdje stoji: „...strane iskazuju međusobnu podršku na evropskom putu.“

Radi se o potpunom apsurdu, jer je jasno da je EU otvorila pregovore o pristupanju sa državom BiH, a ne sa entitetima tj. zamišljenim novim „stranama“ pa nikakvog evropskog puta RS i FBiH ne može biti.

Protuzakoniti plan otcjepljenja

Ipak, ključni su članovi 3., 7. i 8.,  gdje se obrazlažu razlozi razdruživanja – navodna nepopravljiva devastacija Daytonskog mirovnog sporazuma!

Najprije se članom 3. konstatira da je "...jedini optimalni pravni okvir za postojanje BiH Opći okvirni sporazum za mir u BiH, a posebno Aneks IV – Ustav BiH, nesagledivo i temeljno izmijenjen mimo volje stranaka.“

U članu 7. definira se ključni stav: "Strane se mirno razilaze zbog nemogućnosti obnove prvobitnog Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kojim je zajamčena ravnopravnost entiteta i konstitutivnih naroda (...). Nakon mirnog razlaza, strane će suvereno funkcionisati u skladu sa pravnom tradicijom...“ A "tradicija" su godine nakon 9. januara 1992. godine i 18. mart 1994. godine, kada su osnovani entiteti RS i FBiH.

Definira se u članu 8. i teritorijalna podjela između RS i FBiH – 49 prema 51 posto teritorije BiH, i to "...na temelju međuentitetske granične crte koja je definirana kao granica i koja će u potpunosti funkcionirati kao granica..."

Zanimljivo je da se insistira na terminu „granica“, te da se pozicije Distrikta Brčko ne pominje!?

Ove odredbe, nakon što ih NSRS usvoji, postaju i zvanični – plan otcjepljenja, kakav je svojevremeno imala i ekipa oko bivšeg katalonskog premijera Carlesa Puigdemonta, s tom razlikom što je lukavo izabrana taktika za izbjegavanje sankcija. Naime, Dodik & co. napadno naglašavaju da se „ne radi o otcjepljenju“, jer je svjestan da bi to bilo protivustavno, suprotno te da bi izazvao radikalne sankcije po sebe i RS.

Stoga on bira formu „sporazumnog razlaza“, igru u kojoj bi sa partnerom s druge strane (FBiH) kreirao epilog koji bi se mogao predstaviti kao „dogovor tri naroda i dva entiteta.“ Upravo to je formulacija koju bi možda prihvatili i međunarodni faktori, a koji sada čvrsto stoje iza suvereniteta cjelovite BiH.

Naravno, iako teoretski lukavo zamišljeno, od „mirnog razdruživanja“ neće biti ništa. Kako zbog nezakonitosti čitave akcije, političke klime u entitetu FBiH, dominantno probosanskih stavova ključnih vlada Europske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država, tako i zbog potpuno nepovoljnih geopolitičkih uslova za ovakve rizične procese. Stoga, ne bi se smjelo dozvoliti da se čitava priča pretvori samo u još jedan Dodikov predizborni cirkus.

Obzirom da ovaj "sporazum" jeste kamuflirani plan otcjepljenja, bila bi neophodna reakcija Tužilaštva BiH. Osnov za reagiranje po službenoj dužnosti je član 156. Krivičnog zakona BiH u kojem stoji da „ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.“

Šta će učiniti Državno tužilaštvo?

Još pri prvoj najavi slanja ponude o razdruživanju vlastima u FBiH premijer Nermin Nikšić bio je nedvosmislen:

“Ukoliko u bilo kojoj formi zaprimim akt bilo koje osobe ili tijela kojim se pokušava narušiti državni suverenitet i inicirati bilo kakva vrsta komunikacije na tu temu, isti će bez odgode biti proslijeđen Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na dalje postupanje i procesuiranje odgovornih zbog počinjenja kaznenih djela protiv integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine”, objavio je Nikšić.

Analizirani dokument je više nego „pokušaj“ destrukcije ustavnog poretka pa će biti  zanimljivo vidjeti kakav će biti konkretan odgovor vrha FBiH na bačenu rukavicu.

Iz Ambasade SAD u Sarajevu su se, također, opširno suprotstavili i zaključcima Deklaracije sa svesrpskog sabora, i najavi sporazuma o razdruživanju završavajući jedno od saopštenja u prijetećem tonu:

“Ustav BiH ne daje pravo na secesiju ili “razdruživanje” ni entitetima, ni bilo kojoj nižoj administrativnoj jedinici. RS može postojati samo unutar BiH. Secesija ili “razdruživanje” RS ne znači nezavisnost RS niti kraj BiH, nego znači kraj RS“, objavila je Ambasada SAD! U tom smislu za očekivati je konkretnije odgovore i s te strane.

Treba reći da Dodikov „sporazum“ ima i izlaznu strategiju. U članovima od 9. do 13. ima niz ponuda koje su naizgled fer. Od „specijalnih veza“ RS i FBiH (!), carinske i monetarne unije, privredne, sportske i kulturne saradnje pa do poštenije raspodjele PDV-a.

I na koncu, poseban „osigurač“ sadržan je u članovima 14. i 15. Naime, dokument trebaju potpisati premijeri Radovan Višković i Nermin Nikšić te ratificirati oba entitetska parlamenta. Ako toga ne bude... onda ništa, „sporazum“ ostaje mrtvo slovo na papiru. To zapravo već i jeste, samo tu predstavu još moramo i odgledati.

Ali, kako je već rečeno... ovaj slučaj ne smije ostati bez oštre zakonske reakcije (zbog napada na Ustav BiH i kršenja KZ BiH) i sankcija Zapada (jer se radi o destrukciji koncepta iz Daytona čiji su glavni zastupnici SAD i vlade Zapada).

Izostane li to, sljedeći pokušaj i dokument otići će dalje, agresivnije, jednostrano i bez obaveze ratifikacije i možda „u povoljnijim međunarodnim okolnostima“ koje priželjkuje Dodik. A to se ne smije čekati!

*Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.