Dan i noć Zemaljskog muzeja BiH

Za večeras je planirano otvaranje izložbe "Tradicionalni ribolov u BiH", obilježavanje završetka rekonstrukcije izložbe "Sisari", promocija nakita iz zbirke Odjeljenja za arheologiju, otvaranje izložbe umjetničke fotografije Milomira Kovačevića Strašnog i baletski performans Jasmine Prolić. Pokrovitelj manifestacije je član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji će prisustvovati promociji izložbe nakita.

Posjetioci će do ponoći moći vidjeti original sarajevske Hagade, jednog od najznačajnijih eksponata Zemaljskog muzeja BiH.

Direktor Zemaljskog muzeja Adnan Busuladžić je novinarima izjavio da Hagada nije jedina njegova vrijednost, jer ovaj muzej posjeduje i niz drugih veoma značajnih zbirki među pet miliona eksponata.

Naprimjer, Zemaljski muzej ima jednu od najznačajnijih zbirku insekata u Evropi, s 500.000 primjeraka, ima jednu od najvećih zbirki herbarskog materijala sa 160.000 primjeraka, njegov arheološki materijal je veoma značajan ne samo za historiju BiH nego i svjetsku historiju, kao što su butmirska kultura ili dvoreljefna Mitra. Tu su i originalne povelje srednjovjekovnih bosanskih kraljeva.

Busuladžić kaže da je izložba "Tradicionalni ribolov" etnološka i na njoj se obrađuje fenomen ribarstva u BiH kao privredne djelatnosti, dok je promocija arheološkog nakita organizirana u saradnji sa zlatarom "Sofić".

Zlatara "Sofić" je uradila replike arheološkog nakita od prapovijesti do srednjeg vijeka koji se čuva u Zemaljskom muzeju i posjetioci će moći da ga kupe po popularnim cijenama.

Pitanje statusa i problema s kojima se suočava Zemaljski muzej nije se moglo ni danas izbjeći.

Busuladžić kaže da je stanje, nažalost, još neizvijesno.

- Ne znamo ništa šta će s nama biti i kako će se stvari dalje odvijati, rekao je on.

Najveći problem je i dalje nerješavanje pravnog statusa, iz čega proizilaze svi ostali problemi, uključujući neadekvatno finansiranje.

- Naša agonija traje u kontinuitetu 15 godina i očito je da će još trajati, poručio je direktor Busuladžić.

On je naveo da već nekoliko godina najveću finansijsku podršku daje Ministarstvo civilnih poslova BiH. Po njegovim riječima, Zemaljski muzej "bukvalno živi od tog novca" (850.000 KM godišnje), jer osim plaća, ovo ministarstvo finansira i grijanje.

Pored toga, određena sredstva daje Kanton Sarajevo, a značajna sredstva daju pojedina ministarstva za određene projekte. Busuladžić tu ističe Federalno ministarstvo kulture i sporta i Federalno ministarstvo nauke i obrazovanja, te Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Kanton Sarajevo je do sada davao oko 270.000 KM godišnje, ali sada će ta sredstva biti znatno smanjena, dok sredstva koja daju pojedina ministarstva nisu stalna, nego ovise o projektima.

Zemaljski muzej radi na mnogim projektima, ali prvenstveno zbog finansijskih razloga ne može odgovoriti na neke od njih. Zbog ekonomske krize, već najavljena sredstva za neke projekte nisu pristigla.

- Rješavanjem pravnog statusa riješila bi se naša agonija. Znalo bi se ko je osnivač, znalo bi se ko nas finansira, onda bi mogli sasvim drugačije funkcionirati. Ovako godinama traje vanredno stanje, a bojim se da već od naredne godine kreće totalna agonija, jer možemo doći u situaciju da nećemo moći ništa organizirati, čak i osnovno preživljavanje institucije, upozorio je direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić.

fena

/ Najčitanije