Zašto je važno redovno jesti oslić, i kako on utiče na naše zdravlje?

0
Radiosarajevo.ba
Zašto je važno redovno jesti oslić, i kako on utiče na naše zdravlje?

Oslić je širom svijeta izuzetno popularna vrsta morske ribe, koju karakteriše pun ukus bijelog, mekanog mesa od koga se prilično jednostavno odvajaju kosti.

Dodamo li tome izvanredne zdravstvene prednosti i dostupnost tokom cijele godine, jasno je zašto bi oslić trebalo što češće da bude na našoj trpezi.

Najkorisnije materije koje sadrži oslić

Prema navodima američke Nacionalne baze podataka o nutrijentima (USDA) u osliću se nalazi velika količina korisnih materija na osnovu koje je formiran pozitivan i preporučljiv nutritivni profil ove vrste ribe. U 100 grama oslića je:

Stravična nesreća u BiH: U sudaru autobusa i kamiona poginuo vozač

  • 78 kcal
  • 17,54 g proteina
  • 0,88 g ukupnih masti
  • 20 mg holestrola
  • 1,1 mg vitamina C
  • 100 mg natrijuma
  • 44 mg kalcijuma
  • 0,95 mg gvožđa
  • ostali vitamini, minerali, elektroliti…

Zdravstvene prednosti koje nam nudi oslić

  • Izuzetan nutritivni profil

Oslić je jedan od najboljih izvora esencijalnih masnih kiselina, proteina, minerala i vitamina rastvorljivih u mastima, poput vitamina A, E i D.

Uhvatio najotrovniju ribu u Jadranu, znate li koja je? Oporavak od uboda može trajati mjesecima

Spada u nemasne ribe sa visokim sadržajem vode, što automatski znači i malo kalorija i zasićenih masti.

  •  Aminokiseline i proteini

Oslić sadrži nemasno, bijelo meso koje ima dobar profil aminokiselina. 100 g ribe ove ribe daje 17,54 g proteina, što je 31 posto dnevno preporučenih vrijednosti. Sastav proteina je potpun u smislu da su sve esencijalne aminokiseline u zdravim razmjerama. A tu je velika količina andioksidanata.

  • Visok sadržaj zdravih masti

Oslić je dobar izvor polinezasićenih masnih kiselina, a studije pokazuju da konzumiranje smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara, gojaznosti i hipertenzije. Morski plodovi i riba imaju malo zasićenih a više polinezasićenih masti koje su zdrave za srce, uključujući omega-3 masne kiseline.

  • Manje žive u odnosu na drugu morsku ribu i plodove

Oslić sadrži samo 0,079 ppm žive u svom mesu. Američka FDA kategorizuje oslića u dio morske hrane sa oznakom "najbolji izbor", ako se u obzir uzima nivo žive u njegovom mesu.

Zašto je plava riba zdrava i koliko je često trebamo jesti?

Preporuka za konzumiranje 2-3 porcije sedmično.

  • Specifične kiseline

Oslić je umjeren izvor omega-3 eikozapentaenske kiseline (EPA), dokozapantaenske kiseline (DPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA) – važnih i specifičnih masnih kiselina. Istraživanja pokazuju da one, prije svega DHA, igraju važnu ulogu u razvoju nervnog sistema, posebno kod novorođenčadi i dece.

  • Važni vitamini i antioksidansi

Slično bakalaru, oslić sadrži određene količine vitamina A i C u svom mesu. Međutim, to ne ugrožava dobre količine omega-3 esencijalnih masnih kiselina kao što su ALA, DHA i DPA koje pomažu u mnogim telesnim funkcijama, pa i održavanju zdrave sluzokože i kože.

Vitamini B-kompleksa kao što su niacin i piridoksin (B-6) se takođe nalaze u osliću, koji je dobar izvor i vitamina E, B12, tiamina i riboflavina.

  • Minerali

Ova riba je prirodni izvor minerala, uključujući jod, kalcijum, cink, kalijum, fosfor i magnezijum.

Foto: Bonapeti.rs: Oslić

Jod je važan element ljudske ishrane i neophodan je za sintezu tiroidnih hormona, a svi ostali minerali takođe čine oslić izuzetno zdravom ribom.

Ogromne prednosti za srce i u prevenciji kardiovaskularnih bolesti

Masne kiseline igraju ključnu ulogu u smanjenju krvnog pritiska i otkucaja srca i pomažu u poboljšanju kardiovaskularne funkcije. Istraživanja su nedvosmisleno pokazala da omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od aritmija, koje mogu dovesti do iznenadne smrti.

Kod odraslih osoba, nekoliko velikih ispitivanja je procjenilo efekat morske ribe ili ribljeg ulja na bolesti srca. U ispitivanju objavljenom u National Library of Medicine, osobe koje su preživjele srčani udar a uzimale su 1-gram kapsule omega-3 masti svaki dan tokom tri godine, imale su manju vjerovatnoću da će imati ponovljeni srčani udar, moždani udar ili umrijeti od iznenadne smrti, u odnosu na ljude koji su uzimali placebo, prenose srbijanski mediji. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak