Stiže toplotni val: Koje još napitke treba piti osim vode, te kako se rashladiti

Ljeto se razigralo i prije službenog početka - temperature diljem zemlje jučer su premašile 30 stepeni, a u sedmici koja je pred nama, upozorili su meteorolozi, čeka nas i prvih ovogodišnjih četrdeset stepeni.

Mnogi se raduju ljetu, no ljekari upozoravaju da treba izbjegavati sunce, zaštititi glavu, piti dovoljno tekućine.

“Ne samo običnu vodu piti nego je preporuka piti i napitke koji u sebi imaju elektrolite, znači izotonične napitke”, upozorio je Darko Sinjeri, spec. hitne medicine, voditelj smjene u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba, prenosi tportal.

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kako se rashladiti i hidrirati tokom toplotnog vala:
Redovno pijte vodu
Izbjegavajte alkoholna pića i prevelik unos kofeina i šećera
Hranu jedite u manjim obrocima i češće
Oblačite laganiju i širu odjeću
Nosite šešir ili kapu i naočale
Tuširajte se ili kupajte prohladnom vodom

Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva s najvećim zaštitinim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 20 minuta prije izlaska na sunce, uz ponavljanje svaka dva sata nakon svakog kupanja. Potrebno je postepeno izlaganje suncu, prvi dan ne duže od 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme, uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu od deset do šesnaest sati. Preporučljivo je oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, te nošenje sunčanih naočala sa UV zaštitnim slojem.

Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna količina vode od najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša, ali potrebno je unositi tečnost polako, u manjim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića, koja će samo pojačati gubitak tekućine iz tijela.

Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestovati crvenilom i svrbežom kože, te velikim bolnim otokom. U većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto otoka.

Tokom cijele godine, a naročito ljeti treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja, te bitno utiče na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica. U toplim danima trebalo bi maksimalno pojednostaviti pripremu jela, upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke.

Posebnu pažnju treba obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom spriječit ćemo čestim pranjem ruku te pravilnom higijenom vašeg suđa i pribora za rad sa hranom, naročito daske za rezanje mesa.

Većina mikroorganizama u hrani se brzo razmnožava na temperaturama između 5 i 60 stepeni celzijusa, pa je zato važno hranu što prije zagrijati na temperaturu višu od 60 ili ohladiti na temperaturu nižu od 5 stepeni.

Potrebno je povesti računa o preventivnim mjerama zaštite koje se u najkraćem mogu svesti na pravilo "četiri O" (operi, ohladi, obradi, odvoji). Primjenom pravila "četiri O" uveliko se može smanjiti rizik po zdravlje, te bi ovo pravilo trebali usvojiti i praktično primjenjivati.

Pravilo "četiri O" podrazumjeva "operi" sve namirnice koje se konzumiraju u svježem stanju, kao i ruke i pribor za jelo i pripremu, "ohladi" namirnice koje se neće odmah konzumirati ili gotovu hranu treba ohladiti i čuvati na temperaturu od 3-5 stepena celzijusa, termički "obradi" namirnice poput mesa, mesa peradi i sličnih proizvoda, jer na temperaturama višim od 60 stepeni uništavate većinu bakterija, te "odvoji" namirnice različitog higijenskog statusa (svježe meso od gotovog jela ili svježeg povrća), savjetuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.