Šta je toplotni udar? Ovo su simptomi i preporuke kako tretirati osobu koja ga doživi

Problemi s ravnotežom, mučnina, povraćanje, slabost mišića ili grčevi... Ako imate ove simptome, možda patite od toplotnog udara.

Poznat i kao sunčanica, toplotni udar je ozbiljno medicinsko stanje koje se javlja kada unutrašnja temperatura ljudskog tijela pređe 40 stepeni Celzijusa, praćeno drugim simptomima, uključujući osjećaj zbunjenosti, suhu kožu koja se ne znoji, nesvjesticu ili gubitak svijesti, pa čak i napad.

Ako se ne liječi odmah, toplotni udar može dovesti do zatajenja organa i oštećenja mozga, a može čak biti i opasan po život.

Toplotni udar pogađa cijelo tijelo. Uzrok ne mora nužno biti previše Sunca. Pretjerano korištenje saune ili tjelesni napor na velikoj vrućini i u zagušljivom okruženju također može dovesti do toplotnog udara.

Automobil kao opasnost 

Kada je vani temperatura 32 stepena Celzijusa, u unutrašnjosti automobila nakon pola sata na suncu temperatura raste na 48, a nakon sat vremena na 58 stepeni. To je opasno po život, jer ljudsko tijelo mora biti u stanju održavati temperaturu od 37 stepena. Kod ljudi pogođenih toplotnim udarom, tjelesna temperatura se popne na 40 stupnjeva. To nije samo neugodno, već može dovesti i do smrti.

I za starije osobe je opasno izlaganje ekstremnim temperaturama. Često ti ljudi imaju tegobe sa pritiskom ili srčane probleme. Po velikim vrućinama srce mora raditi mnogo intenzivnije nego na normalnim temperaturama. Nakon operacije srca ili ako su krvni sudovi oštećeni, starije osobe su izložene opasnosti da dobiju sunčanicu ili toplotni udar.

Sportske aktivnosti po vrućini

Ali ni potpuno zdravi ljudi koji rijetko imaju zdravstvene tegobe na velikim vrućinama nisu potpuno sigurni. Recimo, ako naporno treniraju za vrijeme velikih vrućina i prekorače granicu, ne treba čudi ako dobiju toplotni udar. To vrijedi i za ljude koji po vrelim danima na suncu obavljaju teške fizičke poslove.

Kada je vanjska temperatura visoka, prokrvljenost kože se povećava i tijelo se pokušava hladiti putem kože i krvotoka. Počinjemo se znojiti. Znoj na koži isparava i tako barem donekle hladi tijelo. Ali kada dođu ekstremne vrućine može se dogoditi da sistem hlađenja zakaže. Dnevno gubimo između pola litra i nekoliko litara tekućine, 99 posto od toga je voda.

Znoj je životno važan

Za regulisanje čovjekove tjelesne temperature odgovorna je vrsta znojnih žlijezda koja se stručno zove ekrina žlijezda. Njih najviše ima pod pazuhom, dlanovima, ali i na čelu. Promjer im je do 0,4 milimetra.

Naše tijelo ima između dva i četiri miliona tih žlijezda. Znoj se proizvodi u dijelu žlijezde koji izgleda kao klupko vune. Jednim kanalom znoj se odvodi na površinu kože. Tamo se tekućina raspoređuje u obliku sitnih kapi znoja. Sve dok to funkcionira, naše tijelo izlazi na kraj s vrućinom. Ali ako više nije u stanju koristiti vlastiti rashladni sistem, postaje opasno – i prijeti toplotni udar.

Važno je sačuvati hladnu glavu

Kada nekoga "pogodi" toplotni udar, njegovo tijelo je pregrijano, a najčešće je glava bila predugo izložena suncu. Glavobolja je uglavnom prvi simptom. Ostali simptomi su bol u leđima, iscrpljenost, a ponekad mučnina i povraćanje.

Ovi simptomi nastaju zbog pregrijanosti moždanih opni. Tako može doći do takozvanog aseptičnog meningitisa, upale moždane opne koja nije prouzročena bakterijama. Oboljele osobe najčešće imaju vrtoglavicu, dezorijentisane su u nekim slučajevima, moguć je gubitak svjesti. Tada je dokktorska pomoć nužna.

Savjeti za pružanje prve pomoći osobama koje su doživjele toplotni udar su slijedeći, prenosi TrtBalkan:

• Prebacite osobu u hladniju prostoriju
• Položite je i podignite njena stopala
• Smanjite njenu tjelesnu temperaturu
• Svucite s nje svu usku i debelu odjeću
• Stavite joj ledene obloge na vrat, prepone i pazuhe i poprskajte je hladnom vodom
• Hidrirajte je tekućinom ali izbjegnite alkohol i kofein
• Nemojte joj davati nikakve lijekove