Plodovi divljeg šipka imaju više vitamina C nego limun

Plodovi divljeg šipka u velikim količinama sadrže pektine (čak do 25%) i fruktozu (30%), a vrlo su bogat izvor i različitih minerala od kojih se posebno ističu kalijum i željezo.

Od ostalih sastojaka obiluju flavonoidnim spojevima (rutinom), voćnim kiselinama od kojih je dominantna askorbinska kiselina (vitamin C), vitaminima, taninima, te karotenoidima.

Sadržaj vitamina C u plodovima je izuzetno visok - ima ga oko 1% (od 0,2 do 2,4%), što ove plodove po sadržaju tog visokovrijednog nutrijenta stavlja daleko ispred nekih voćnih vrsta za koje postoji uvriježeno mišljenje da su najbogatiji ovim spojem, na primjer agrumi.

Ono što je takođe važno je da su gubici u količini vitamina C tokom prerade i čuvanja prerađevina šipka minimalni. Dokazano je da se vitamin C kuhanjem plodova gotovo ne gubi, a nakon godine dana čuvanja marmelade od šipka u proizvodu ostaje očuvano čak 25% njegove inicijalne količine, prenose Nezavisne. 

Protiv gripe, kamenaca, za bolju jetru...

Prvenstveno zbog visokog sadržaja vitamina C, ali i brojnih drugih fitokemikalija u plodovima šipka, čaj od šipka povoljno djeluje kod prehlada i gripa te ostalih zaraznih bolesti.

Pripravci od ploda divljeg šipka, kao i njegovih sjemenki, djeluju blago diuretički, tj. potiču izlučivanje tekućine iz tijela pa se koriste kod upalnih procesa bubrega.

Takođe, dugotrajna konzumacija čaja od plodova šipka preporučuje se bolesnicima koji imaju problema sa nakupljanjem pijeska i kamenaca u bubrezima i mokraćnom mjehuru.

Zbog visokog sadržaja pektina i voćnih kiselina biljka ima i laksativno djelovanje, a takođe ublažava simptome proljeva i umiruje želudac pa se konzumira kod tegoba sa gastritisom.

Pripravci od divljeg šipka se koriste protiv reume, za liječenje bolesti jetre, jačanje kostiju, protiv kašlja, za poboljšanje cirkulacije, za liječenje nametnika u crijevima, kod malaksalosti i umora, itd.