Nutricionista otkriva: 'Nemojte izbacivati ugljikohidrate iz prehrane'

Ugljikohidrati su se unazad nekoliko godina pojavili na listi neprijatelja koji navodno potiču gomilanje viška kilograma. Osim što je takav stav potpuno pogrešan, stručnjaci ističu da može imati vrlo negativan utjecaj na zdravlje.

Nutricionistica Eleonora Jažić je objasnila da su se među potrošačima stvorile zablude i strahovi oko unosa ugljikohidrata zbog sve veće popularnosti dijeta poput ketogena, Paleo i LCHF. Još jedan razlog tome je vrlo čest mit da ugljikohidrati debljaju, što je daleko od istine.

Ne debljaju ugljikohidrati, već neravnoteža između kalorijskog unosa i potrošnje. Ako unosite više kalorija nego što ih potrošite, doći će do povećanja tjelesne mase, bez obzira na izvor tih kalorija. Suvremena prehrana podrazmijeva visok udio ugljikohidrata, prvenstveno onih iz prerađenih žitarica i dodanih šećera.

"Takav tip prehrane vežemo uz pretilost, kardiovaskularne bolesti, dijabetes tip 2 i druge metaboličke poremećaje. Ugljikohidrati nisu neprijatelji niti ih je potrebno isključivati iz prehrane. Naime, 45 – 60 posto ukupnog dnevnog energetskog unosa trebalo bi dolaziti iz ugljikohidrata", objasnila je nutricionistica Jažić.

Izostanak uglikohidrata osiromašuje jelovnik

Izvori ugljikohidrata u prehrani su žitarice, krompir, voće i povrće, mahunarke kao što su grah, grašak, leća, leblebije, soja i druge, prerađeni proizvodi poput hljeba, tjestenine, kolača i keksa, mlijeko i mliječni proizvodi, med i šećer. Iz navedenog je jasno da ljudi koji izbjegavaju ugljikohidrate zapravo ograničavaju i osiromašuju jelovnik.

Glavni izvor energije

Ugljikohidrati su glavni izvor energije za sve stanice u tijelu. Tokom probave, razlažu se u glukozu koja se koristi kao gorivo za stanice. Glukoza, kao glavni predstavnik jednostavnih ugljikohidrata, ključna je za normalno funkcioniranje mozga, poboljšava koncentraciju, pamćenje te kognitivne funkcije. Višak glukoze se pohranjuje kao glikogen u jetri i mišićima, pružajući rezervnu energiju.

Ugljikohidrati također igraju vrijednu ulogu u zdravlju crijeva, osiguravajući korisna vlakna probavnom traktu. Vlakna pomažu u probavi, reguliraju šećer u krvi i snižavaju holesterol.

Šta se događa kad ih izbacujemo iz prehrane?

Ograničenjem unosa ugljikohidrata, mozak ostaje bez primarnog goriva, glukoze. Nedostatak glukoze može uzrokovati umor, slabost i poteškoće u koncentraciji. Dugoročno smanjeni unos ugljikohidrata može utjecati na hormone, uključujući one povezane s metabolizmom i reprodukcijom. Kada unosimo manje od 20 – 50 g ugljikohidrata na dan, tijelo nakon određenog perioda prelazi u stanje ketoze, gdje koristi masnoće kao primarni izvor energije.

"Izbjegavanjem ugljikohidrata, osoba svjesno izbacuje cijele skupine namirnica iz prehrane, a samim time i esencijalne vitamine i mineralne tvari koji se u njima nalaze. To može rezultirati nedostatkom tih hranjivih tvari i dovesti do zdravstvenih problema", objasnila je nutricionistica.

Manje ugljikohidrata ne čini vas mršavijim

Razbila je i mit da ugljikohidrati pomažu kod mršavljenja.

"U kontekstu mršavljenja i zdravlja, nije potrebno izbacivati ugljikohidrate iz prehrane, već kontrolirati ukupan unos hrane i izvor ugljikohidrata. Osobe koje vježbaju i sportaši nikako ne bi trebali izbjegavati ugljikohidrate jer oni čine primarni izvor energije kod aktivnosti višeg intenziteta te pomažu u obnovi zaliha glikogena u mišićima, što je važno za oporavak i performanse", rekla je nutricionistica.

Važnost umjerenosti

I ovdje vrijedi pravilo umjerenosti, pa potreba za ugljikohidratima ne znači ujedno da u njima možete i trebate pretjerivati. Ako ste tjelesno aktivni, konzumirajte ugljikohidrate prije treninga za energiju i nakon treninga za obnovu glikogena i mišićni oporavak. Kombiniranje ugljikohidrata s proteinima i zdravim mastima u obrocima može pomoći u sporijem otpuštanju šećera u krvi, pružajući dugotrajniju energiju i osjećaj sitosti.

"Neka većinski udio ugljikohidrata koji unosite budu složeni ugljikohidrati koji se sporije razgrađuju. Fokusirajte se na cjelovite žitarice, povrće, voće i mahunarke, ograničavajući rafinirane ugljikohidrate kao što su bijeli kruh, slatkiši, grickalice, gazirana pića i šećere. Tako ćete tijelu osigurati dovoljno energije, a istovremeno i druge vrijedne hranjive tvari poput vitamina, minerala i prehrambenih vlakana ", zaključila je nutricionistica za portal Pomaknigranice.hr, prenosi Net.