Istočni Nijemci ne vjeruju u boga

Za sve one koji su se nadali da će se kršćanstvo vratiti na velika vrata otkako postojanje hladnoratovske Njemačke Demokratske Republike blijedi, stižu loše vijesti. Sudeći po novom istraživanju, ateizam je sve jači u istočnim dijelovima Njemačke, piše list Die Welt.

Statistika je najupečatljivija među onima mlađim od 28 godina: više od 71 posto mladih Nijemaca sa istoka zemlje kaže da nikada nisu vjerovali u postojanje Boga niti da imaju namjeru da počnu. To je skoro identičan procenat kao među onima između 38 i 47 godina, od kojih je 72,6 “nevjernika”. U istočnoj Njemačkoj su stavovi mladih ljudi o vjeri slični stavovima generacije srednjeg doba, što znači da politička transformacija u bivšoj Istočnoj Njemačkoj nije mnogo uticala na mišljenje ljudi o bogu.

Iako je nešto manje ateista među ispitanicima starosti između 28 i 37 godina, “samo” 63,6 posto, oni u sljedećoj generaciji su nereligiozni isto koliko i njihovi roditelji.

U nedavno objavljenoj studiji pod nazivom Vjerovanje u Boga kroz vrijeme i po zemljama, istraživači koji su radili sa sociologom Tomom Smithom sa Univerziteta u Chicagu su prikazali kako se vjerovanje u Boga mijenjalo tokom vremena. Studija je koristila rezultate Međunarodnog društvenog istraživačkog programa (ISSP) koji je 1991., 1998. i ponovo 2008. istraživao stepen religioznosti širom svijeta, od Australije i Izraela do Rusije i Kipra. Zbog toga što je Njemačka bila odvojena na Zapadnu i Istočnu, pokazalo se da bivša Istočna Njemačka ima daleko najviše ateista na planeti.

Upitani da li se slažu sa izjavom Ne vjerujem u Boga, 52,1 procenat njih je odgovorilo potvrdno. Nasuprot tome, u Zapadnoj Njemačkoj samo je 10,3 posto izjavilo tako nešto. U Rusiji, Sjedinjenim Državama i Filipinima, procenat nereligioznih je 6,8, 3 i 0,7 procenata.  

Prosječno oko 46 procenata Nijemaca sa istoka zemlje je sebe opisalo kao ateistu u poređenju sa 15,3 Holanđana i 4,9 njihovih zemljaka za zapada.

U Italiji, samo 1,7 posto ljudi je videlo sebe na takav način. Ono što je posebno zanimljivo jeste da je ovaj trend na istoku Njemačke samo rastao od pada Berlinskog zida do 2008., kada je broj ateista porastao za 3,4 posto, dok je u istom periodu taj procenat pao u Rusiji za 11,7 posto.

Poređenje generacija širom svijeta je pokazalo da je apsolutno svuda ateizam mnogo popularniji među mladima nego što je kod ljudi starijih od 55 godina pa naviše, što ističe značajan uticaj koji modernizacija ima na vjernike. 

Na primjer, u Poljskoj 79,3 ispitanika iznad 68 godina vjeruje u Boga u poređenju sa 58,4 procenata građana između 28 i 37. Jedini izuzetak je Izrael, gdje je verovanje u Boga znatno izraženije među mladim ljudima. To se može povezati sa migracijom nesekularnih Jevreja u Izrael, ali autori studije također misle da je to dijelom zasluga sve većih podjela na osnovu jevrejskih i muslimanskih vjerskih linija u tom regionu.

U uslovima konkurencije i razdvojenosti, vjerska ubijeđenja imaju veći značaj pri formiranju ličnog identiteta, kažu autori studije. Vjerska konkurencija takve vrste praktično ne postoji u istočnoj Njemačkoj jer veoma mali broj muslimana živi na tom prostoru.  

Istraživači su pronašli dalje razloge za ateizam u bivši Istočnoj Njemačkoj među kojima su i tragovi ostali iza nacional-socijalizma i komunizma. Ali oni takođe ističu da su mnogi Sloveni i netradicionalne zajednice prisutni u regionu takođe nereligiozni, da su sekularni pokretu u vreme Vajmarske republike (1918-1933) bili posebno jaki u saveznim državama Tiringija i Saksonija, da otpor disidenata NDR-u nije bio povezan sa crkvom kao što je to bio slučaj u katoličkoj Poljskoj.  

Ova studija je pokazala da Nemačka u cjelini zauzima srednju poziciju na skali ateizma, jer je vjerovanje u Boga i dalje veoma snažno na zapadu zemlje, mnogo više nego u obližnjim zemljama kao što su Češka Republika ili Francuska, na primjer. Također pokazuje da ozbiljno vjerovanje u ličnog Boga, suprotno od nekih vrsta raširene duhovnosti ili vjerovanja u religiju u cjelini, značajno opada u Evropi.