Evo kako možete uzgojiti bobičasto voće u vrtu: Uživat ćete u sočnim jagodama, aroniji i borovnicama

Svi znamo da je ukusno sitno voće poput jagoda, borovnica ili malina prava riznica vitamina.

U vašem vrtu zaslužuju sasvim posebno mjesto, a samim tim i posebnu njegu.

U domaćem vrtu možete uzgojiti veliku količinu bobičastog voća na maloj površini koje možete konzumirati zamrznuto u kasnoj zimi ili od njega napraviti marmeladu i sokove.

Porodični vrt s bobičastim voćem trebao bi biti dimenzija 7 x 7 m ili veći ako želite posaditi različite vrste jagodičastog voća čiji prinos zadovoljava vaše potrebe.

Stvorite uslove za gredicu bobičastog voća

Prvi je uslov osunčani položaj. Bobičasto voće nikada se ne smije saditi na sjenovitoj lokaciji kao nisko rastinje ili iza zgrada. Grmovi moraju biti posađeni na mjestu s dovoljno svjetlosti i prostora. Zemlja za bobičasto voće mora biti mekana, pomalo kisela i humusna. Bobičasto voće nikada se ne sadi u tvrdom glinovitom tlu i bitno mu je osigurati dovoljno, ali ne i previše vode. Bez vode biljke bi uvenule tokom vrućih ljetnih dana, kada ih većina počinje dozrijevati. Biljke najprije slabo rastu zbog neodgovarajućih uslova rasta. Malo je zemljišnih rodnih izdanaka. Iduće godine biljke bujno cvjetaju te su prekrivene brojnim plodovima i listovima, dok se u trećoj godini osuše. Proces odumiranja još se brže manifestira kod jagoda.

Kako saditi bobičasto voće?

Bobičasto voće najbolje je saditi u redove. Time olakšavate održavanje prostora ispod grmova, u koji stalno prodire korov. Grmove možete saditi na foliji protiv korova, što vam dodatno olakšava posao. Sadnjom u redove omogućujemo i protok zraka između grmova, što pomaže u održavanju suhih i prozračenih grmova.

Redovi sadnica koje imaju isti vijek trajanja ili trebaju podršku u uzgoju sade se zajedno. Time osiguravamo istodobnu obnovu nasada, što je jako bitno kod bobičastog voća. Zajedno se sade i redovi sadnica koje moramo pokrivati, tj. prikladno zaštititi (mreže), od ptica koje odnose plodove.

Bobičasto voće možemo saditi i kao živu ogradu. Za to su vrlo prikladni crni ribiz i aronija, zato što njihovi plodovi ne privlače nepozvane berače, a grmovi lijepo rastu u ograničenom broju. A može se uzgajati i na balkonima u posudama (maline, borovnice…) ili u visećim posudama (jagode).

Jagodama, voću i povrću potrebne su hranjive tvari

Jagode i ostalo voće i povrće zahtjevni su u vezi s dohranom. Plodovi će biti sočni i bogati antioksidansima i vitaminima jedino ako osigurate kvalitetne hranjive tvari koje su im prilagođene. Za veće površine tlo ćemo u jesen pripremiti najboljim 100% organskim gnojivom.

Na gredicama za jagode, maline, kupine i sl. najbolje je upotrijebiti gnojiva za jagode. Za idealnu ishranu biljke gnojimo tri puta godišnje: prvi put na početku cvatnje (u aprilu), drugi put tokom vegetacije (prije nego što plodovi počnu dobivati boju), a treći put sedmicu dana nakon berbe. Gnojivo jednostavno rasporedimo oko biljaka, zagrabljamo zemlju i zalijemo vodom. Gnojimo u količini od 50 g/m2.

Na većim površinama kompletnog vrta od 100 m2 najbolje je vrtlarsko gnojivo od 3 kg. Riječ je o kompleksnom brzodjelujućem gnojivu koje sadrži sva hranjiva i minerale, posebno visok udio dušika za intenzivan rast i formiranje ploda te magnezij za kvalitetu ploda. Tako se biljkama u vrtu, voćnjaku, travi i cvijeću osiguravaju sve potrebne hranjive tvari za značajan prinos ukusnog voća, bujni rast i cvjetanje, piše Slobodnadalmacija.hr.