Istražili smo: Imamo li razloga za strah da će nam sa trpeza nestati voće i povrće?

Vijest da se supermarketi širom Velike Britanije suočavaju s praznim policama voća i povrća zbog problemima u snabdijevanju ovim svježim proizvodima, zabrinula je i druge europske zemlje.

Vlasti u Velikoj Britaniji tako su bile primorane da privremeno uvedu ograničenja na određeno voće i povrće kao što su paradajz, krastavci, zelena salata, paprika, brokula, karfiol i maline.

Svjetski mediji su objavili da u pozadini čitave priče stoje problemi sa snabdijevanjem, uglavnom, uzrokovani hladnim vremenom u Maroku i Španiji, koje je uticalo na proizvodnju i transport voća i povrća.

Trending

Poziv Tužilaštvu BiH zbog Dodika i Stevandića: "Njihove prijetnje potiču nasilje prema žrtvama rata"

Zabrinute su i balkanske zemlje. Po nepisanom pravilu, našu domovinu ne može zaobići ni jedan problem, pa su tako zabrinuti i naši građani.

BiH malo tržište

"Do nestašice hrane, pa i voća i povrća u našoj zemlji, neće doći", poručuje Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Bosne i Hercegovine.

On svoje tvrdnje zasniva na jednostavnoj činjenici.

"Mi smo malo tržište. Ne znam kako je u Europi i svijetu, ali nas je malo, a samim tim lako nas je i opskrbiti", pojašnjava Bićo.

Međutim, prema riječima našeg sagovornika, naša zemlja ima milion drugih problema i oni su, kako kaže, sve veći i veći.

"Mi smo svakako ovisni o uvozu, jer ne prozvodimo ni 30 posto potreba ove države. Tako je za hranu, ali i druge proizvode. Problemi su evidentni i, ukratko, sve ono što imaju poljoprivrednici u Europi, mi nemamo. Mala su izdvajanja, iako ima malih pomaka. Ove godine je izdvojeno značajno više sredstava, 60 miliona je više izdvojeno u odnosu na prošlu godinu za poljoprivredu. Ipak, i dalje nije ispoštovan zakonski minimum od tri posto. I to je ništa u odnosu na zemlje u regionu", pojašanja naš sagovornik.

22.02.23. 09:27

Velika Britanija u problemima: Suočavaju se sa nestašicom voća i povrća

Kao pozitivan primjer uzeo je naše komšije u Hrvatskoj.

"Hrvatska samo iz svog budžeta godišnje izdvaja 500 miliona eura, što je milijarda u našim parama. Isto toliko imaju iz pristupa evropskim fondovima. Znači to su dvije milijarde u odnosu na naših nekih 300 miliona, računajući i bh. entitet RS", rekao je Bićo, priznajući da je to pomak jer je prošle godine ta cifra iznosila oko 200 miliona KM.

Bićo kaže da, kada se sve sabere i oduzme, od malih poticaja do skupog goriva, neminovno je da na kraju dobijemo - skup proizvod. Ko je ovih dana bio na pijaci mogao se uvjeriti da je paradajz oko sedam maraka, a zelena salata i do šest maraka. Iako se radi o vansezonskom povrću, složit će se svi - preskupo je!

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH kaže da sve digtiraju druge zemlje jer praktično - sve uvozimo.

Ključna je ideja

"Kod nas se zadnjih godina dešava ekspanzija uvoza. Ide se na to da država 'gura' uvoz. Država ne prepeferira domaću proizvodnju koja nije ni zaštićena. Nekad imam osjećaj da se sve radi na tome da se uguši domaća proizvodnja. Nije to samo moj stav, poljoprivrednim prozvođaćima to izgleda tako i tako to shvataju. Državom ne vlada neka vlada, nego tajkuni! Na kraju će ovladati tržištem i diktirat će nam sve pa i cijene", kaže Bićo.

Na naše pitanje da li vidi svjetlo na kraju tunela, Bićo je rekao:

"Ključna je ideja, a što smo i prethodnih godina tražili od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, da se zaštiti domaća proizvodnja i domaća poljoprivreda, ali na način na koji je to uradila Srbija. Da se uvedu dodatni porezi i carine na uvoznu robu. Pare koje su tu inkasiraju, ulažu se u poljoprivredu. Onda dižemo i jačamo našu proizvodnju, a ne da se dešava da iz godine u godinu pada. A, kod nas zaista, rapidno pada poljoprivreda", zaključio je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH.