Dešava vam se da često zaboravljate: Evo kako poboljšati pamćenje

Dobar i dokazan način za poboljšanje pamćenja je igranje društvenih igara poput šaha, sudokua, karata, domina i pojedinih videoigrica dostupnih na internetu. Čak je i rješavanje ukrštenih riječi dobar mentalni trening.

Sve ove igre će vas natjerati da pokrenete um i razmišljate unaprijed, bez obzira na godine. Štaviše, naučnici tvrde da svakodnevno poboljšavanje pamćenja i visok kvocijent inteligencije mogu spriječiti nastanak psihičkih poremećaja poput depresije i šizofrenije. Stalna mentalna aktivnost, takođe, može pomoći u borbi protiv demencije i drugih degenerativnih bolesti, jer stimulira mlade ćelije u mozgu i pomaže razvoju novih nervnih cerebralnih ćelija, umanjujući tako rizik od bolesti kao što su Alchajmerova ili Parkinsonova. Stvarajući nove sinapse pomaže se podacima koji se već nalaze u memoriji da tu duže opstanu i postanu permanentni. Zato su nove informacije najbolje vježbe za mozak.

Fizička aktivnost i pravilna ishrana poboljšavaju pamćenje

Važno je i da naša fizička kondicija bude dobra, jer i mentalne napore tijelo umije prepoznati kao i one fizičke kao što su umor i pospanost. Kondicija nam služi kako bi tijelo moglo izdržati sve napore koji su pred njim. Ako brinemo o svom organizmu, živimo i hranimo se zdravo, već samim tim dosta doprinosimo zdravlju mozga.

Najlakši način za poboljšanje memorije je da mozak redovno snabdijevamo svim neophodnim supstancama, esencijalnim za njegovo pravilno funkcioniranje. Nutrijenti su važna hrana za mozak. Tu između ostalih spadaju i voće, povrće i riba, jer sadrže veliku količinu antioksidanata. Takva hrana pomaže da mozak zaštitimo od slabljenja memorijske funkcije do koje dolazi starenjem organizma.

Odmorite vaš mozak

Naš mozak je često u situaciji da treba pamtiti tone informacija i podataka, a pri tom novi podaci i utisci stalno pristižu, bit će mu potrebno da se odmori, tako da moramo naći neki odgovarajući način i da ga opustimo. Ljudski mozak radi maksimalnim kapacitetom samo u jednom kratkom periodu vremena, a zatim mu moramo dozvoliti da se odmori. Pogrešno je učiti odjednom mnogo stvari i po nekoliko dana sjediti satima ispred računara ili nad knjigom. Sinaptičke veze u mozgu nisu u stanju da budu potpuno aktivne tako dugo, te se sposobnost pamćenja u takvim slučajevima kontinuirano smanjuje.

Ako zapisujete datume i sate kada se trebate sastati s nekim ili završite neke svoje obaveze, to znači da rasterećujete mozak, koji ne mora stalno pohranjivati ove informacije negdje u aktivnoj svijesti. Na taj način pomažete mozgu da pamti i neke detalje, kao npr. gde ste juče spustili ključeve od auta. Mozak možete opustiti i tako što ćete se potruditi da razumijete stvari koje trebate zapamtiti. Stvari koje razumijemo i koje smatramo logičnim, mozak će zapamtiti lakše i za kraće vrijeme.

Hroničan stres veoma loše utječe na memoriju, iako sam po sebi nema direktno razarajući utjecaj na mozak, ali posljedice koje izaziva loše utječu na kognitivne (saznajne) funkcije mozga. Utjecaj koji vrši manifestira se tako što smo preokupirani problemima (izvorom stresa) pa nam se opažajne funkcije gube, a time je i pamćenje otežano, piše Stetoskop.