Dermatologinja savjetuje: Kako zaštititi kožu tokom ljeta i izbjeći najčešće probleme

Visoke temperature, intenzivno sunčevo zračenje, znojenje, kupanje i boravak na otvorenom tokom ljeta predstavljaju poseban izazov za kožu. Upravo zato ljetna njega ne bi se trebala svoditi samo na nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom prije odlaska na plažu.

Dermatovenerologinja dr. sc. Ivana Nola u autorskom tekstu ističe da je zdravlje kože rezultat redovne njege tokom cijele godine, dok ljeti posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od sunca i očuvanju kožne barijere.

"Njega kože iznimno je bitna tijekom cijele godine, a ne samo neposredno uoči ljetne sezone. Samo redovitost i kontinuitet zaštite mogu pridonijeti zadovoljavajućim rezultatima", naglašava dr. Nola.

Sunce, more i vrućina

Tokom ljeta pojačano znojenje može dovesti do začepljenja pora, dok sunce, morska voda, vjetar i češće tuširanje isušuju kožu. Kod pojedinih osoba mogu se javiti alergijske reakcije na sunce ili tamne mrlje na licu, poznate kao hiperpigmentacije. Najveću opasnost ipak predstavljaju sunčane opekotine: ""Sunčane opekline ostavljaju oštećenja koja godinama kasnije mogu povećati rizik od razvoja prekanceroznih promjena i karcinoma kože."

Zaštita kože počinje svakodnevnom njegom

Dr. Nola savjetuje da se lice nježno čisti preparatima koji ne isušuju kožu, nakon čega treba nanijeti hidratantnu njegu. Osobama s osjetljivom kožom može pomoći termalna voda u spreju, posebno tokom velikih vrućina. Ni kosa ne bi trebala ostati bez zaštite jer sunce i morska voda dodatno isušuju vlasi. Zbog toga se preporučuju proizvodi namijenjeni zaštiti kose od UV zračenja. Posebnu pažnju zaslužuju i stopala. Slane kupke, hidratantne kreme i povremeno naizmjenično namakanje nogu u toploj i hladnoj vodi mogu pomoći kod osjećaja umora i poboljšati cirkulaciju.

Samotamnjenje nije zamjena za zaštitu od sunca

Kreme za samotamnjenje mogu pružiti preplanuli izgled bez sunčanja, ali ne štite od UV zračenja. "Ako proizvod za samotamnjenje nema zaštitni faktor, preko njega je potrebno nanijeti kremu sa SPF-om prije izlaganja suncu", ističe dr. Nola.

Dermatologinja savjetuje korištenje preparata sa zaštitnim faktorom prilagođenim tipu kože te izbjegavanje direktnog izlaganja suncu u periodu kada je UV zračenje najjače. Osim kože tijela, zaštitu ne treba zaboraviti ni na usnama, koje također mogu pretrpjeti oštećenja od sunca. Osobe sklone hiperpigmentacijama trebale bi koristiti preparate s visokim zaštitnim faktorom i po potrebi proizvode koje preporuči dermatolog.

Kada potražiti pomoć dermatologa

Kod blažih alergijskih reakcija na sunce mogu pomoći rashlađivanje kože i umirujući preparati, ali ako su promjene izražene ili se često ponavljaju, potrebno je javiti se dermatologu. Posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje imaju atipične ili displastične madeže: "Osobe s atipičnim madežima trebale bi najmanje jednom godišnje obaviti dermatološki pregled kako bi se eventualne promjene otkrile na vrijeme."

Na kraju podsjeća da zdrava i njegovana koža nije rezultat nekoliko sedmica njege prije godišnjeg odmora: "Razlika između godišnjih doba je u specifičnostima njege, ali samo redovitost i kontinuitet mogu dugoročno očuvati zdravlje kože."

Napomena: Tekst donosi opće savjete dermatologinje i ne može zamijeniti pregled ljekara. U slučaju promjena na koži, jakih opekotina ili sumnjivih madeža potrebno je obratiti se dermatologu.