Danas se obilježava Svjetski dan štitne žlijezde

Svjetski dan štitne žlijezde obilježava se širom svijeta svake godine 25. maja s ciljem podizanja društvene svijesti o bolestima štitne žlijezde, s posebnim naglaskom na pravovremenu dijagnostiku, liječenje i prevenciju.

Posvećen je svim ljudima s bolestima štitne žlijezde te svim istraživačima i doktorima koji proučavaju i liječe bolesti štitne žlijezde.

Štitna žlijezda je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utiče na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitna žlijezda sintetizira hormone trijodtironin i tiroksin, koji su potrebni za pravilno funkcionisanje svih tkiva i organa, otpušta ih u krvotok te na taj način reguliše sveukupni metabolizam.

Proizvodnju hormona tiroksina i trijodtironina reguliše hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako štitna žlijezda iz nekog razloga smanji izlučivanje trijodtironina i tiroksina, hipofiza proizvodi veću količinu TSH nastojeći stimulisati štitnu na pojačan rad. Ako štitna žlijezda to ne može učiniti, nivo TSH sve više raste, što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače).

Dva najčešća poremećaja funkcije štitne žlijezde su hipertireoza (pojačana aktivnost) i hipotireoza (smanjena aktivnost). Simptomi bolesti štitne žlijezde variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija.

Za normalan rad štitne žlijezde i izgradnju hormona neophodan je jod. Kod blagog do umjerenog manjka joda, štitna žlijezda hipertrofira kako bi mogla proizvoditi dostatnu količinu hormona pa dolazi do gušavosti. U slučaju većeg nedostatka joda nastaje miksedem, bolest štitne žlijezde koja dovodi do hipotireoze.

Rak štitne žlijezde je najčešća zloćudna bolest endokrinog sistema. Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), 2020. godine su u svijetu od raka štitne žlijezde oboljele 586 202 osobe, a umrlo je 43 646 osoba. Žene čine gotovo 80 odsto svih novih slučajeva i 63 odsto smrti zbog raka štitne žlijezde. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2019. godini od raka štitne žlijezde oboljela je 831 osoba, od čega 78 odsto žena. Incidencija je u stalnom porastu, oko odsto godišnje u posljednjih 20 godina.

Uzrok tome su sve češći ultrazvučni pregledi štitnjače, koji u velikom broju slučajeva otkriju lokalizirane karcinome. Povećana je i prevalencija nekih rizičnih čimbenika, kao što je pretilost. Ostali čimbenici rizika uključuju izlaganje ionizirajućem zračenju, porodičnu anamnezu raka štitne žlijezde, niski sadržaj joda u prehrani, snižen nivo D vitamina i određene rijetke nasljedne sindrome.

Prosječno godišnje od raka štitne žlijezde umire 35 osoba, od čega oko 60 odsto žena. U poređenju s većinom drugih čestih sijela raka, rak štitne žlijezde ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85 odsto kod muškaraca i 90 odsto kod žena Ova se bolest može pojaviti u bilo kojoj dobi; kod žena se češće javlja u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok je u muškaraca češća u pedesetim i šezdesetim.