Zbog prekomjernog stresa u našem društvu oboljela štitna žlijezda česta pojava

Pojačano ili smanjeno lučenje hormona štitne žlijezde odražava se na rad srca, nervni sistem, metabolizam, a kod žena i na reproduktivnu sposobnost. Kao osnovni uzroci poremećenog rada štitne žlijezde navode se stres te nasljedni faktor.

Kako je u razgovoru za Radiosarajevo.ba pojasnila endokrinologinja dr. Velija Zelija Ašimi, štitna žlijezda je najveći endokrini organ u našem tijelu koja omogućava normalan metabolizam, održavanje tjelesne temperature, a utječe i na sve ostale endokrine žlijezde.

"Primjera radi, utječe na status spolnih žlijezda, odnosno jajnika kod žena, a testisa kod muškaraca. Utječe na stanje nadbubrežne žlijezde te na centralnu endokrinu žlijezdu hipofizu. Štitna žlijezda utječe na sva zbivanja u našem organizmu na funkciju srca, kardiovaskularnog i nervnog sistema. To je žlijezda koja uvezuje sve te sisteme".

Žene podložnije poremećajima štitne žlijezde

Postoje različite vrste problema odnosno oboljenja ovog važnog organa, priča nam dr. Ašimi.

"Kada je riječ o poremećaju rada štitne žlijezde imamo povećano lučenje hormona štitne žlijezde ili hipertireoza, drugi poremećaj je smanjeno lučenje hormona odnosno hipotireoza. Također tu je uvećanje štitne žlijezde koju zovemo strumom. Zatim imamo različite vrste upale štitne žlijezde koje mogu biti akutne, subakutne i hronične. Također važno je spomenuti i tumore štitne žlijezde koji mogu biti benigni i maligni".

Cijela ta patologija je češća kod žena, a razlog je pretpostavlja se veća izloženost stresu.

"Hipotireoza može negativno da se odrazi na menstrualni ciklus, na plodnost ali i na novorođenče. Zbog čega je neohodno da trudnice rade kontrole hormona štitne žlijezde, što se u principu i radi. A posljednjih godina je uveden i obavezan skrining hormona kod novorođenčadi".

Kako znati da štitna žlijezda ne radi kako treba

Iako postoji čitav spektar simptoma koji mogu ukazivati na smanjenu ili povećanu funkciju štitne žlijezde, postoje oni koji nam sa sigurnošću sugeriraju šta je problem s našim zdravljem.

"U tipične simptome spadaju jutarnji umor, pospanost, otok lica, pogotovo očnih kapaka, suha koža. Jednostavno osobe same mogu osjetiti da nešto nije uredu, depresivne su i pomalo lijene. Tu je osjećaj treperenja, lupanja srca koji se realistično ne može dokazati nakon uobičajenih pregleda."

Kada je riječ o hipertireozi ili pojačanoj aktivnosti štitne žlijezde simptomi su nešto drukčiji, kaže dr. Ašimi.

Pacijenti se obično žale na pojačano znojenje, na lupanje srca, uznemirenost, osjećaj knedle u vratu, nervozu koja čak ponekad može dovesti do akutnih psihotičnih stanja. I događa se da pacijent odlazi kod psihijatra umjesto kod endokrinologa.

Stres kao osnovni uzrok poremećaja rada štitne žlijezde

"Stres je okidač. On pokreće mehanizam koji dovodi do poremećaja rada štitne žlijezde. Međutim ima tu i drugih razloga kao što su radioaktivno zračenje, kemoterapija, operativni tretman, manjak ili višak joda. A primjećujemo da je taj poremećaj češći u familijama u kojima je bilo primjera ovog oboljenja. Dakle je riječ je o kombinaciji genetskih i vanjskih faktora", ističe dr. Velija Zelija Ašimi.

Prevencija

Najbolje je raditi redovne (godišnje) skrininge odnosno preventivne kontrole stanja hormona štitne žlijezde. A ako ima potrebe uraditi i ultrazvučni pregled. Kod hipotireoze je dobro izbjegavati hranu koja bi mogla dovesti do pogoršanja kliničke slike. Dakle izbjegavati strumogeno povrće iz porodice kupusa kao što su kelj, karfiol, kupus...

Nažalost štitna žlijezda je organ koji je prvi na udaru i vjerovatno se zbog toga zove tako jer predstavlja štit. Nažalost stresa je jako mnogo, ne može se ničim zaustaviti. Zbog čega dr. Ašimi kaže da kao ljekar nema neko rješenje. Možda bi kaže ona, bolji standard, bolji socioekonomski status bili rješenje.

To bi vjerovatno u konačnici popravilo loše statističke podatke kada je riječ o broju oboljelih u našem "stresnom" društvu.

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!