10 najčešćih zabluda o dijeti: Treba li se držati pravila?

Hajde da razotkrijemo neke od najčešćih mitova o dijetama...

Mit: Ne miješajte ugljikohidrate i proteine

Istina: Ova tvrdnja, vrlo popularna u posljednjih desetak godina, nije točna. Kako je otkriveno, probava ovih nutritienata se obavlja u različitim dijelovima, tako da je apsorpcija laka. Ne samo da biste trebali kombinirati namirnice bogate proteinima i ugljikohidratima, već bi to trebalo biti pravilo, piše Centar zdravlja.

Mit: Postoje specijalne dijete uz čiju pomoć gubite salo i centimetre sa određenih dijelova tijela

Istina: Ovakva dijeta ne postoji. Svaka osoba se drugačije deblja i masne naslage se skupljanju u različitim zonama. Ali kada jednom počnete mršaviti, mršavite u svakom dijelu tijela podjednako - a tek kada se sve zone smanje, počet će nestajati salo i sa "kritičnih" mjesta.

Mit: Što kasnije jedete, to ćete se više udebljati

Istina: ne postoji veza između kalorija i vremena. S jedne strane, trebalo bi izbegavati jesti previše kasno u toku dana, pogotovo ne prije spavanja, zbog nesanice koju ćete vjerojatno imati. Ali jesti u osam ili devet sati navečer nema nikakve veze sa oblikom tijela. Svaka osoba mora unjeti određenu količinu kalorija i nema veze kada ni u koliko navrata ćete te kalorije uzeti. Ipak, za metabolizam je najbolje da se jedu lagana jela, nekoliko puta dnevno.

Mit: Što manje jedete, bit ćete mršaviji

Istina: Osjećati glad NIJE DOBRO! Ukoliko umanjite unos kalorija, jedino što ćete dobiti je uništen metabolizam. Ukoliko jedete manje nego što bi trebalo, eventualno ćete usporiti metabolizam, početi osjećati vrtoglavicu i umor. Uskoro će vam takva dijeta dosaditi, ali kada se poželite vratiti u normalu, imat ćete želju da jedete više nego ranije. Da bi izbjegli ove psihološke i fizičke probleme, saznajte koliko vam je kalorija zaista potrebno.

Mit: Želudac se smanjuje kada unosite manje hrane

Istina: Ovo je samo izgovor onih koji su hranu zamijenili za napitke, ali je bez obzira na to ovo vjerovanje vrlo ukorijenjeno kod nas. Problem je što je to samo zabluda - želudac je mišić, i on se ne smanjuje. Kao i bilo koji drugi mišić u tijelu, on se širi kada jedete i zato trbuh izgleda veći kada završite s obrokom. Ali čim probavite hranu, vratit će se na svoju normalnu mjeru. Mršavi ljudi nemaju manji želudac. Samo su navikli jesti manje.

Mit: Hrana sa umanjenom količinom masnoća pomaže u mršavljenju

Istina: Dijetalna hrana neće vam pomoći da smršavite - može čak imati suprotni efekt. Prvenstveno zato što oznaka manje masnoća (low fat) znači više šećera. A dijetalna hrana obično ima malo više šećera nego što je to uobičajeno. Dijetalna hrana je zamka i iz razloga što vam se čini da nije tako strašno ukoliko je jedete u većim količinama nego što je to uobičajeno.

Mit: Kuhano tijesto deblja

Istina: Makarone, špagete i slična klopa zvana "pasta" je, zapravo, lagana hrana. Možete je okriviti za višak kilograma samo ukoliko je kombinirate sa teškim masnim umacima, mesom i topljenim sirom, pa je jedete vrlo redovito. Ukoliko to ne prakticirate, pasta je sjajna lagana hrana, posebno ugodna tokom leta.

Mit: Fruktoza ne sadrži kalorije

Istina: Fruktoza sadrži kalorija koliko i šećer. Uglavnom je preporučena dijabetičarima, jer ne podiže nivo šećera u krvi. Ali kalorijski je ista kao i šećer - ali doduše dva puta slađa od šećera pa je polovina dovoljna da zasladi šta već želite. Ovo može biti privlačno, ali ne bi trebali zamjeniti šećer fruktozom - u malim količinama je zdrava, ali u velikim može napraviti kaos jer tijelo je ne može probaviti.

Mit: Neke vrste voća, poput ananansa i grejfruta, sagorjevaju kalorije

Istina: Samo u vašoj mašti.

Mit: Ne bi trebali piti sokove dok ste na dijeti

Istina: Sok vas neće udebljati. Zaista, nije neophodno da sve tečnosti koje obično konzumiramo zamijenimo sa vodom dok smo na dijeti - niti se moramo toliko žrtvovati. Pogotovo, ukoliko znamo da sokovi sadrže mnoge vitamine koji su važni za dobru prehranu.