Uznemirujući rezultat istraživanja danskih naučnika: Ovo bi moglo ostaviti katastrofalne posljedice

Sistem Golfske struje mogao bi da se uruši već 2025. godine, što bi ostavilo katastrofalne posljedice na klimu, predviđaju nova istraživanja naučnika sa Univerziteta u Kopenhagenu.

Golfska struja, dio je vitalnog sistema okeanskih struja poznatog kao Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija (AMOC), a do kolapsa u vremenskom okviru između 2025. i 2095. godine, došlo bi ukoliko se ne smanje globalne emisije ugljika, procjenjuje se u istraživanju.

"Mislim da bi trebali biti veoma zabrinuti. Ovo bi bila veoma velika promjena. AMOC nije prekidan već 12.000 godina", rekao je za The Guardian profesor Peter Ditlevsen sa Univerziteta u Kopenhagenu u Danskoj, koji je predvodio novo istraživanje.

Sa druge strane, postoje i naučnici koji nisu saglasni sa ovakvim predviđanjem. Na primjer, najnoviji izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pokazuje da postoji mala vjerovatnoća da će se sistem okeanskih struja urušiti tako brzo. Ali čemu bismo svjedočili ukoliko do takvog scenarija ipak dođe?

Kakav uticaj Golfska struja ima na klimu?

Toplota koja se prenosi okeanskim strujama veoma je važna u kontekstu lokalnih klimatskih uslova, a najveći uticaj na to ima upravo Golfska struja koja se kreće putanjom istočne obale SAD-a, preko sjevernog Atlanskog okeana, pa sve do sjeverozapadne Evrope.

Meteorološkinja Euronews Srbija Ljubica Gojković objašnjava da je problem, koji naučnici prognoziraju da će nastati, to što Golfska struja zapravo neće u potpunosti nestati, već će se zadržati oko Sjeverne Amerike.

"To će značiti da će oblast Sjeverne Amerike imati jače uragane, koji će biti intenzivniji i sa sobom će nositi veću količinu padavina, jer će se sva topla voda zadržavati u ovoj oblasti, odnosno neće stizati do Evrope", kaže Gojković.

Ukoliko topla voda ne stiže do Evrope, Gojković kaže da to prouzrokuje promjenu ekosistema samih okeana, pošto voda sa sobom, osim toplote, nosi i hranljive materije. Sve životinje prate Golfsku struju kada putuju ka Evropi, zbog čega bi, između ostalog, mogao biti poremećen sistem lova i ribolova.

"Osim toga, ukoliko dođe do zahlađenja vode u oblasti Velike Britanije i Skandinavije ovo će značiti suhlje zime, pošto toplija voda podrazumjeva veću količinu vodene pare u zraku. U suštini, imat ćemo suhlje i hladnije zime, ali u isto vrijeme i suhlja i toplija ljeta. Nećemo imati globalno ledeno doba", ističe Gojković.

Posljednji put Golfska stuja "nestala" je prije oko 12.000 godina, a Gojković kaže da se to desilo u vrijeme velikog ledenog doba, koje se prekinulo tako što je došlo do porasta globalne temperature. Tada je došlo do jačanja, odnosno formiranja Golfske struje ka Sjeveru, što je ubrzalo otapanje.

"Međutim, postoje uzročnoposljedične veze između toplije vode, saliniteta i poniranja vode u dubinu. S obzirom na to da imamo globalno zagrijavanje koje otapa led sa Grenlanda i Sjevernog pola, to smanjuje salinitet, pošto se slatka voda oslobađa", dodaje Gojković.

Kako kaže, smanjenje saliniteta mijenja gustinu vode koja ponire na veće dubine, a to znači da se zadržava u oblasti Sjeverne Amerike, dok hladnija voda stiže do Evrope.

"Prvi put je zabilježeno da Golfska struja usporava bilo je 2018. godine. Od tada smo primijetili drugačija ljeta, bila su toplija, imali smo češće toplije talase, ali zavisi i koje dijelove Evrope posmatramo. Na primjer, zime su u Velikoj Britaniji bile drugačije, bilo je više padavina, nešto se mijenja", rekla je Gojković.

Također, napominje da je važno znati da Golfska struja neće nestati, već usporiti i dodaje da su proračuni zabrinjavajući, ali da je još uvijek neizvesno šta nas čeka 2025. godine.

"Izvjesno je da što se više leda topi, ona će biti sve sporija i manje će toplote nositi sa sobom, to znači promjenu globalne atmosferske cirkulacije, kao i promjenu vodenih struja širom planete", zaključuje Gojković.

Kako piše BBC, naučnici, uključujući Bena Buta iz Met Office Hadlei Centre u Ujedinjenom Kraljevstvu, kažu da su zaključci spomenutog istraživanja "daleko od utvrđene nauke".

Također, i profesorka Penny Holliday iz Nacionalnog centra za okeanografiju kaže da jednostavno ne postoje dokazi urušavanja sistema okeanskih struja.

"Znamo da postoji mogućnost da AMOC u nekom trenutku može da prestane sa ovim što radi trenutno, ali je zaista teško biti siguran u to", kaže Holliday i dodaje:

"Kada bi me komšija pitao da li više brinem o toplotnim talasima ili kolapsu AMOC-a, rekla bih da me više zabrinjavaju temperature. Znamo da se to već dešava i da će biti gore".

Mnogi naučnici uzimaju istraživanje sa rezervom iz razloga što vjeruju da su njeni autori napravili niz pretpostavki o tome kako treba razumjeti AMOC, a da je klimatski sistem izuzetno složen.

Također, smatraju da stručnjaci nemaju sve dokaze koji su im potrebni da bi u potpunosti razumjeli AMOC.

Predviđanja da bi se ovaj sistem mogao urušiti već 2025. ili do 2095. godine treba uzeti sa velikom rezervom, smatra John Robson iz Nacionalnog centra za nauku o atmosferi, Univerziteta u Readingu.

Međutim, naučnici ukazuju da njihove tvrdnje ne znače da istraživanje nije važno, ili da treba odbaciti mogućnost gašenja AMOC-a.

"I dalje moramo ozbiljno da shvatimo ideju da bi moglo doći do naglih promjena u sjevernoatlantskom klimatskom sistemu. Ali na tačna predviđanja da će se to dogoditi - i to u ovom vremenskom okviru - morate gledati sa izvjesnom dozom skepticizma", zaključuje Robson, piše EuroNews, a prenose Nezavinse novine.