U ovom dijelu Europe traži se 40.000 sezonskih radnika, neki nude i stalni radni odnos

Turizam se vraća u sve zemlje bez restrikcija, a svi su u problemu kako popuniti sezonska radna mjesta.

Osim Austrije, i Njemačka potražuje oko 50.000 stranih radnika.

Rekordne brojke oglasa za posao i veliki broj pregleda onoga što se nudilo na netom zaključenom online sajmu sezonskih poslova Sezonac.hr, pokazuje da je potraga za sezoncima u punom jeku, prenosi Novi list.

Naime, prema procjenama turističkog sektora ove godine tražit će se 10 do 15 posto više radnika nego lani, potraga za njima je nikad teža s obzirom na to da se turizam vraća u sve zemlje u okruženju bez restrikcija, a svi su u problemu kako popuniti sezonska radna mjesta.

Sezonac.hr je ove godine pokazao kako su se zainteresirani mogli prijaviti na rekordnih više od 200 oglasa za posao pa je tako sajam zabilježio više od 200.000 posjeta te više od 1.200.000 pregleda stranica, kao i više od 7.200 prijava na oglašena radna mjesta.

Pritom su najtraženiji sezonski radnici prodavač, konobar, kuhar, skladištar i sobar/sobarica, a to su ujedno i oglasi s najviše prijava zainteresovanih.

Očekivano, većina oglašenih radnih mjesta na sajmu odnosila se na sezonski rad, no u značajnom broju oglasa poslodavci su nudili i mogućnost zasnivanja stalnog radnog odnosa nakon završetka ljetne turističke sezone.

“Pored zainteresiranih za posao iz Hrvatske, sajam je ponovo pobudio veliki interes i kod radnika iz regije te je, kao i prethodnih godina, zabilježen velik broj prijava na oglašena radna mjesta kandidata iz okolnih zemalja. Najviše interesa za pronalaskom sezonskog posla u Hrvatskoj i ove godine su iskazali zaintereosvani iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije”, naveo je Alen Mrvac s portala MojPosao, organizatora ovog online sajma poslova.

No nije samo Hrvatska ta koja ima velik manjak sezonske radne snage. Njemačka ove godine potražuje oko 50.000 stranih radnika, Austrija oko 40.000…

Sigurno je da su ove zemlje velika konkurencija u smislu privlačenja djelatnika što pokazuje i činjenica da je regionalni bazen radne snage, dakle, regija koja obuhvaća Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Makedoniju, već praktički ispražnjen te je sve teže doći do radnika iz ovih zemalja.

Naime, nekome iz BiH se, kada već odlazi od kuće, u principu više isplati otići na rad u Bavarsku ili Austriju gdje će imati veću plaću nego u Hrvatskoj, a koja je lani izdala oko 32.000 radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, od čega najveći dio za rad u građevini i turizmu.