Test koji možete uraditi i sami: Tri jednostavna pokreta rukom mogu otkriti rane znakove demencije

Prvi znakovi demencije ne moraju se ogledati samo u zaboravnosti i gubitku pamćenja. Neurolozi upozoravaju da i jednostavni pokreti rukama mogu ukazati na moguće poteškoće u radu mozga.

Više od 10 miliona ljudi širom svijeta svake godine dobije dijagnozu demencije, a bolest se u pojedinim slučajevima javlja već u pedesetim i šezdesetim godinama života.

Iako se demencija najčešće povezuje s gubitkom pamćenja, zbunjenošću i poteškoćama s koncentracijom, ona može utjecati i na motoričke sposobnosti, zbog čega svakodnevni zadaci postaju sve teži.

Neurolog dr. Adnan Husein predstavio je jednostavan test koji se može uraditi kod kuće, bez ikakve opreme, a sastoji se od tri pokreta rukama, prenosi NY Post.

Riječ je o takozvanom Lurijinom testu, poznatom i kao test šaka – rub dlana – dlan.

Test se izvodi u tri koraka:

• Jednu ruku stisnite u šaku i postavite je na otvoreni dlan druge ruke.
• Zatim otvorite šaku i položite bočnu stranu dlana, uz mali prst, na suprotni dlan, poput pokreta karate udarca.
• Na kraju okrenite ruku tako da dlanom prema dolje lagano dodirnete otvoreni dlan druge ruke.

Prema objašnjenju dr. Huseina, ovim pokretima provjeravaju se različite moždane funkcije, uključujući motoriku, izvršne funkcije i sposobnost pravilnog povezivanja i ponavljanja niza pokreta.

Kod osoba s određenim kognitivnim poteškoćama može se javiti problem s pravilnim izvođenjem niza. Neki ponavljaju isti pokret više puta, dok drugi preskaču pojedine korake ili ne uspijevaju održati pravilan redoslijed.

Istraživanja pokazuju da više od 50 posto osoba s Alzheimerovom bolešću, najčešćim uzrokom demencije, ima poteškoće s ovim testom. Problemi su zabilježeni i kod drugih oblika bolesti, a prema riječima dr. Huseina, gotovo 70 posto osoba s frontotemporalnom demencijom teško izvodi ove pokrete.

Ipak, važno je naglasiti da ovaj test nije dijagnostički alat. Njegova svrha je ukazati na moguće poteškoće u kognitivnom funkcionisanju i signalizirati potrebu za stručnim pregledom.

Ljekari za procjenu kognitivnih sposobnosti koriste različite testove kojima provjeravaju pamćenje, pažnju, govor i sposobnost rješavanja problema. Među njima je i SAGE test, koji omogućava procjenu ranih znakova kognitivnog oštećenja kroz zadatke brojanja, crtanja, pamćenja i prepoznavanja slika.

Razvijaju se i nove metode ranog otkrivanja Alzheimerove bolesti, uključujući krvne testove kojima se mogu utvrditi određeni proteini povezani s promjenama u mozgu. Stručnjaci ističu da je rano prepoznavanje simptoma izuzetno važno jer omogućava pravovremenu medicinsku procjenu, bolje planiranje liječenja i očuvanje kvaliteta života.