Demencija nije samo stvar genetike: Tri faktora u srednjim godinama mogu napraviti razliku

0
Radiosarajevo.ba
Demencija nije samo stvar genetike: Tri faktora u srednjim godinama mogu napraviti razliku
Foto: Pexels / Ljudi koji imaju demenciju često se čine izgubljeni

Demencija se može odgoditi za 13 godina izbjegavanjem tri glavna faktora rizika u srednjim godinama, navode naučnici.

Naime, stručnjaci sa NYU Langone Health u SAD-u proučavali su 12.409 osoba od 45. godine tokom 26 godina, osobe s dijabetesom, visokim krvnim pritiskom i koji su pušili između 45. i 65. godine razvili su demenciju brže od onih koji nisu, pokazalo je istraživanje. Tokom tog vremena, 3.008 osoba razvilo je demenciju, a 5.238 osoba umrlo je bez razvoja demencije.

Oni koji nisu imali nijedan od tri faktora rizika živjeli su bez razvoja demencije skoro 13 godina duže od onih koji su imali sva tri. Od 55. godine, osobe bez dijabetesa i visokog krvnog pritiska, a koje nisu pušile, imale su u prosjeku 30,1 godinu duže bez demencije, pokazalo je istraživanje. U međuvremenu, oni s jednim faktorom rizika imali su dodatnih 26,3 godine, oni s dva imali su 21 godinu, a oni s tri imali su nešto više od 17 godina.

Snažan zemljotres pogodio Kolumbiju: Ima povrijeđenih, prijavljena velika šteta

Snažan zemljotres pogodio Kolumbiju: Ima povrijeđenih, prijavljena velika šteta

Strategija za očuvanje zdravlja mozga

Prethodne studije su otkrile da izbori načina života, posebno u srednjim godinama, mogu smanjiti rizik od razvoja demencije. To uključuje vježbanje, druženje i izbjegavanje cigareta i alkohola.

Dr. Josef Coresh, viši istraživač studije i direktor Instituta za optimalno starenje na NYU Langone, rekao je: "Naši nalazi tvrde da ljudi trebaju aktivno izbjegavati ove faktore u srednjim godinama kao strategiju za očuvanje zdravlja mozga duže od jedne decenije."

Studija, objavljena u časopisu Neurology, zaključila je: "Pojedinci bez faktora rizika za krvne sudove u srednjim godinama živjeli su u prosjeku 13 godina duže bez demencije u poređenju s onima s tri faktora rizika. Faktori rizika za krvne sudove – uključujući dijabetes, hipertenziju (visok krvni pritisak) i pušenje – dobro su utvrđeni doprinosioci riziku od demencije. Ovi faktori se često pojavljuju u srednjim godinama i imaju dugotrajne posljedice na neurodegenerativnu patologiju, što naglašava kritičnu važnost rane identifikacije i liječenja."

Studija je također otkrila da, bez obzira na broj faktora rizika, žene žive duže bez demencije od muškaraca.

Svake godine 10 miliona novih slučajeva

Dr. Jacqui Hanley, šefica za finansiranje istraživanja u Alzheimer's Research UK, rekla je: "Umjesto da se fokusira samo na šanse za razvoj demencije, ova studija postavlja pitanje koje je važno ljudima: koliko dugo možemo očekivati ​​da ćemo živjeti bez demencije? Ovaj pristup daje smislenu sliku o tome kako zdravlje srednjih godina može oblikovati broj godina koje provodimo živeći bez demencije, a istovremeno prepoznaje da su visoki krvni pritisak, dijabetes i pušenje povezani s većom vjerovatnoćom demencije, kao i većim rizikom od ranije smrti od drugih stanja. Ovi nalazi naglašavaju zašto je toliko važno brinuti se o zdravlju svog srca, kao i o zdravlju svog mozga."

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je 2021. godine s demencijom živjelo oko 57 milijuna ljudi, dok se svake godine zabilježi gotovo deset miliona novih slučajeva. Više od 60 posto oboljelih živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Demencija je sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu te jedan od glavnih uzroka invaliditeta i ovisnosti o tuđoj pomoći među starijim osobama.

Šta je demencija?

Demencija utječe na pamćenje, razmišljanje, komunikaciju i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Iako se češće pojavljuje nakon 65. godine života, nije neizbježan dio starenja. Alzheimerova bolest njen je najčešći oblik i povezuje se s približno 60 do 70 posto slučajeva.

Rani znakovi mogu uključivati učestalo zaboravljanje nedavnih događaja, gubljenje predmeta, dezorijentiranost u poznatom okruženju, teškoće u donošenju odluka, praćenju razgovora i obavljanju uobičajenih zadataka. Mogu se pojaviti i promjene raspoloženja, ponašanja i osobnosti. Ako su takve promjene trajne i počnu ometati svakodnevni život, važno je zatražiti stručnu zdravstvenu procjenu.

Na rizik od razvoja demencije utječu zdravstveno stanje, životne navike, društvene okolnosti i okoliš. Među čimbenicima rizika nalaze se povišeni krvni tlak, šećerna bolest, moždani udar, depresija, oštećenje sluha i vida, nedovoljno kretanja, društvena izolacija, pušenje i onečišćenje zraka. Rizik se može smanjivati redovitom tjelesnom aktivnošću, uravnoteženom prehranom, nepušenjem, održavanjem društvenih kontakata i mentalne aktivnosti te redovitim nadzorom krvnog tlaka, šećera i kolesterola.

Iako trenutačno ne postoji lijek koji bi izliječio demenciju, odgovarajuća skrb, rehabilitacija, društveno uključivanje, kognitivna stimulacija i podrška obitelji mogu pomoći u očuvanju kvalitete života. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti i članovima obitelji koji svakodnevno pružaju skrb, jer takva odgovornost može znatno utjecati na njihovo zdravlje i dobrobit.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije