Arheolozi otkrili misterioznu kamenu ploču na kojoj je jezik koji niko ne poznaje

Arheolozi su otkrili misterioznu bazaltnu ploču u regiji jezera Bashplemi u Gruziji na kojoj je urezan potpuno nepoznat jezik. Na kamenoj ploči nalazi se 60 znakova u sedam redaka - i, iako su uklesani savršenom izradom, naučnici još uvijek ne mogu utvrditi porijeklo jezika.

Ploča je otkriva na istom mjestu za koje pojedini naučnici vjeruju da su tu pojavili prvi hominini Europljani, prije 1,8 miliona godina. Prema studiji objavljenoj u Journal of Ancient History and Archaeology, kamena ploča je bila dimenzija 24 cm x 20 cm i zrađena je od lokalnog bazalta.

"Ova ploča, na kojoj je 60 znakova, od kojih je 39 različitih, postavlja pitanje porijekla gruzijskog pisma, proto-gruzijskog", napisali su autori studije. "Iako se zna da je bazalt na kojem se temelji lokalnog porijeklo, značenje ploče je nepoznato i ostaje još dug put da se ista dešifrira."

Početna usporedna analiza provedena s preko 20 jezika pokazuje da znakovi imaju neke sličnosti s pisanim oblicima semitskih, brahmanskih i sjevernoiberskih jezika. Inače, ploču su 2021. pronašli ribari u mulju navedenog jezera.

Neki su simboli možda bili inspirirani ranim kavkaskim pismom - bilo da se radi o gruzijskom mrglovanskom ili albanskom pismu - ali čini se da postoje i veze s proto-kartvelskim, bliskoistočnim feničanskim i proto-sinajskim pismom. Ali kako nema direktnu vezu s bilo kojim drugim poznatim obrascem pisma, ovo otkriće moglo bi biti potpuno nepoznati jezik. Područje u kojem je ova ploča pronađena već je arheološki bogato mjesto, a dodavanje novog jezika u mješavinu samo produbljuje intrigu jezera Bashplemi.

Prema studiji, 60 znakova su bili izrađeni naprednim alatima za to vrijeme. Istraživači vjeruju da je osoba koja je izradila tekst koristila dlijeto kako bi ocrtala konture svakog pojedinog lika i "glatki alat s okruglom glavom" kako bi završila posao. Autori pretpostavljaju da bi tekst mogao objasniti "vojni plijen, važan građevinski projekt ili žrtvu božanstvu" - no to je sve zasad na nivou pretpostavki.

Datiranje ploče pokazalo se problematičnim, ali na temelju područja na kojem je pronađena, ista bi mogla potjecati iz kasnog brončanog ili starijeg željeznog doba. 

Drevni tekstovi, poput onih Apolonija s Rodosa i drugih grčkih autora, spominju regiju Kolhide, dio današnje zapadne Gruzije, a koja se može odnositi na izgubljeni jezik koji se spominje u grčkoj mitologiji i Argonautskoj ekspediciji. U mitu o Jazonu i Argonautima, legendarni Jazon putuje u zemlju Kolhidu kako bi pronašao Zlatno runo. Antički autori govorili su o "zlatnom pismu", a prema grčkim izvorima, Kolhiđani su poznavali način pisanja pod istim imenom. Godine 1115. CE, bizantski učenjak Sveti Eustatije Solunski napisao je: "Svrha argonautske ekspedicije bila je naučiti metodu zlatnog pisma."

Istraživači sada sugeriraju da bi ploča Bashplemi mogla biti na neki način povezana s kolhijskim runama, izrazom koji se koristi za opisivanje ovog izgubljenog pisma. Međutim, bez daljnjih arheoloških iskapanja u tom području, ne postoji način da se sa sigurnošću zna što ploča kaže ili ko su bili njeni autori.