Šta uzimati, šta ne: Neki su vitamini beskorisni, neki nam mogu i naškoditi

Dolaskom hladnijeg razdoblja godine često se okrećemo konzumiranju vitamina. No, desetljeća istraživanja nisu uspjela dokazati da vitamini i nadomjesci išta značajno pomažu. Čak štaviše, istraživanja objavljena u britanskim medijima, daju zaključiti da neki vitamini mogu naškoditi jer su neki povezani s porastom određenih vrsta raka ili pak povećanim rizikom od bubrežnog kamenca.

Šta bi trebalo uzimati, a šta ne?

Multivitamini: Preskočite ih, vaš organizam dobit će sve što mu je potrebno s uravnoteženom prehranom. Vjerovalo se kako vitamin C pojačava imunološki sustav, vitamin A štiti vid, a vitamin B daje energiju. No, istraživanja upućuju da njihovo pretjerano konzumiranje može naškoditi. Primjerice, jedno istraživanje iz 2011. godine provedeno na gotovo 39 tisuća žena starijih od 25 godina utvrdilo je da su žene koje su ih uzimale dugoročno imale veći rizik od smrti u odnosu na one koje nisu.

Vitamin D: Uzmite ga, pomaže da vaše kosti ostanu jake jer nam pomaže da apsorbiramo kalcij. Taj je vitamin teško dobiti iz hrane. Izlaganje sunčevoj svjetlosti potiče njegovu proizvodnju u našem tijelu, ali tijekom zime imamo malo prilike uloviti sunčeve zrake. Studije pokazuju da ljudi koji uzimaju vitamin D generalno u prosjeku žive dulje od onih koji to ne čine.

Antioksidansi: Preskočite ih, jer je njihovo prekomjerno uzimanje povezano s povećanim rizikom od nekih vrsta raka. (Studija provedena na muškarcima koji puše utvrdila je da su oni koji su redovito uzimali vitamin A imali više izgleda da dobiju rak pluća od onih koji nisu uzimali taj vitamin.) Umjesto antioksidansa uzmite bobičasto voće. Vitamini A, C i E su antioksidansi koje je moguće pronaći u mnogo vrsta voća, posebice bobičastog.

Vitamin C: Prekočite ga, po svoj prilici neće vam pretjerano pomoći da svladate prehladu, a umjesto toga možete jesti voće iz roda citrusa (agrume).

Vitamin B3: Prekočite ga, jedite losos, tunu ili ciklu. Veliko istraživanje provedeno 2014. na više od 25 tisuća ljudi sa srčanim oboljenjem utvrdilo je da dugoročno uzimanje doza vitamina B3 kako bi se povećao stupanj "dobrog" kolesterola (HDL) nije smanjilo pojavu slučajeva srčanih udara, moždanih udara i smrti. Nadalje, ispitanici koji su uzimali nadomjestke vitamina B3 bili su podložniji infekcijama, problemima s jetrom i unutarnjem krvarenju od onih koji su dobivali samo placebo.

Probiotici: Preskočite ih, umjesto tablete pojedite jogurt. Bakterijski nadomjesci u tabletama nisu jeftini, a prirodno se mogu pronaći u fermentiranoj hrani kao što je jogurt. Na koncu, sve se svodi na to da potaknemo milijarde bakterija koje žive u našim crijevima, jer one imaju ključnu ulogu u regulaciji zdravlja.

Cink: Uzmite ga, to je jedna od rijetkih tvari povezana s skraćivanjem prehlade. Za razliku od vitamina C, koji se prema istraživanjima pokazao neadekvatnim da spriječi ili izlječi prehladu, cink je mineral koji suzbija razmnožavanje rinovirusa, uzročnika prehlade.

Vitamin E: Radije jedite špinat. Velika količina vitamina E povezana je s povećanim rizikom od raka prostate, prema istraživanju iz 2011. provedenom na 36 tisuća muškaraca.

Folna kiselina: Preporučuje se trudnicama ili ženama koje planiraju zatrudniti. Radi se o vrsti vitamina B koju naše tijelo koristi za proizvodnju novih stanica.